Bosna i Hercegovina je opet u žiži javnosti zbog presude Međunarodnog arbitražnog suda (ICSID) u slučaju slovenačke firme Viaduct. Ta presuda je donesena još u aprilu 2022. godine, ali država nikako da je sprovede. U međuvremenu, dug raste iz dana u dan – tačnije, kamata raste za čak 18.000 KM dnevno!
Podsjetimo, BiH je izgubila spor jer nije ispoštovala određene ugovorne obaveze prema firmi Viaduct, što je potvrđeno međunarodnom presudom. Sud je naložio da država isplati skoro 40 miliona eura. Pokušaj da se presuda poništi je propao, pa sad nema nazad – dug mora biti plaćen.
Dok Republika Srpska nudi rješenje u vidu novca iz rezervi Centralne banke BiH, ta institucija poručuje da se njihov novac ne smije dirati , jer je ugrožena i njihova imovina. Za sad anema još nikakvog rješenja za pomenuto izmirenje dugova. Podsjetimo, dug prema Viaductu je nastao nakon što je Vlada RS ukinula koncesiju tom preduzeću za gradnju hidroelektrane na Vrbasu. Koncesiju je entitetska vlada izdala 2004. ali je 2013. odlučila da pravo izgradnje hidroelektrane dodijeli Elektroprivredi RS.
RS se 2017. godine obavezala da će dug izmiriti ona, međutim, rješenje da dug se isplati iz budžeta RS nije uopšte na dnevnom redu, već se na sve načine pokušava novac izvući iz institucija poput Centralne banke BiH. Istina, tu leži novac i Republike Srpske, međutim na organima Centralne banke BiH je da odluče šta sa tim novcem.
Bio je prijedlog da se dug Viaductu isplati iz iz previđenih sredstava za zgradu za Upravu za indirektno oporezivanje, ali od toga za sada nema ništa.
Predsjedništvo BiH se juče oglasilo i jasno poručilo da Savjet ministara nije uradio ono što je trebalo – nisu reagovali na vrijeme, nisu prikupili potrebne informacije, niti su išta izvijestili o cijeloj situaciji. Ukratko, institucije spavaju dok dug raste.
Predsjedništvo traži da se hitno preduzmu mjere kako bi se presuda sprovela, da se zaštite interesi države, spriječe dodatne štete, i da se sačuva ugled BiH u svijetu. Također, zahtijeva se da se provjere svi slični slučajevi i da se preispitaju postojeći ugovori koji mogu izazvati nove sporove.
U međuvremenu, Tužilaštvo BiH uključilo se u slučaj Viaduct po prijavi koju je podnijelo Pravobranilaštvo BiH.
Poslanik Saša Magazinović danas kaže: „Neko očito želi da dug raste, jer će taj novac na kraju neko podijeliti.“ Upozorava da se umjesto rješenja samo „kupuje vrijeme“ i nudi kvazi-priče, dok dug polako eksplodira.
Ističe i da u Republici Srpskoj niko previše ne paniči – iako će oni na kraju platiti najveći dio, prema postojećem sporazumu s državom. Ima novca, kaže Magazinović, ali nema sistema koji bi definisao kako se ovakvi dugovi plaćaju.
Da bi se ovaj haos spriječio u budućnosti, predložene su izmjene zakona. Ključna stvar je da se arbitražne presude ubace u sistem vanjskog duga. Znači, kada država planira isplate – prvo ide vanjski dug, zatim arbitražne presude, pa tek onda plate i naknade.
Zamjenik ministra finansija BiH Muhamed Hasanović pojašnjava da ovim izmjenama žele napraviti red – da se zna ko plaća, koliko i kada. Problem? Ove izmjene ne mogu pokriti presudu za Viaduct jer je već donesena. Ali bi mogle pomoći u rješavanju još pet aktivnih arbitražnih sporova koji prijete budžetu BiH – ukupno vrijednih oko dvije milijarde KM.
Cijeli slučaj Viaduct je pokazao koliko je pravni i finansijski sistem BiH nespreman za ovakve situacije. Institucije kasne, ne reaguju na vrijeme, a dugovi rastu kao na steroidima. Ako se ne uvede red i sistem za ovakve stvari, BiH bi uskoro mogla da se nađe u još većim problemima – i finansijski i reputacijski.