Ljudi nisu svjesni, ali krvna grupa može da igra ulogu u brzini starenja. Rezultati nove studije ukazuju na to da osobe sa krvnom grupom B takoreći sporije stare.
Toni Vis-Korej sa Univerziteta Stanford proveo je godine istražujući ove biološke misterije, a njegovo istraživanje navodi da krv može pružiti važne tragove o trošenju organizma tokom godina.
Naime, krvne grupe se određuju specifičnim markerima na crvenim krvnim zrncima i antitelima koja cirkulišu u našem krvotoku. U ABO sistemu krvnih grupa, ljudi sa grupom B imaju antigen B na svojim crvenim krvnim zrncima i proizvode antitela protiv antigena A.
Samo oko 10 odsto svjetske populacije spada u ovu kategoriju. Istraživači su ispitali da li ovaj jedinstveni marker može doprinijeti efikasnijem upravljanju metaboličkim promjenama, što bi moglo pomoći ovim osobama da sporije stare.
Faktori dugovječnosti
Prije nekoliko decenija, naučnici su počeli da istražuju vezu između krvnih grupa i životnog vijeka. Zaključili su da, prenosi sajt Earth, krvna grupa B može biti povezana sa izuzetnom dugovječnošću. Neki ukazuju na bolje mehanizme ćelijske popravke i regeneracije. Drugi sugerišu da njihova tijela lakše podnose metabolički stres, što bi ih moglo zaštititi od određenih zdravstvenih problema povezanih sa starenjem. Naučnici primjećuju da ljudi sa krvnom grupom B nisu imuni na zdravstvene rizike. Istraživači su identifikovali nešto veću vjerovatnoću kardiovaskularnih problema među ovim osobama. Ova grupa takođe ima reputaciju veće emocionalne osjetljivosti, a neki kažu da im je potreban jak sistem podrške kako bi održali dobro mentalno zdravlje.
Uvidi u starenje organa
Sve više dokaza ukazuje na to da je starenje neravnomjeran proces u različitim dijelovima tjela. Neki organi mogu se brže pogoršati od drugih, što podiže rizik od bolesti, čak i ako osoba spolja djeluje zdravo.
Jedna velika studija ispitala je više od 5.000 dobrovoljaca kako bi se procjenila biološka starost 11 organa provjeravanjem nivoa više od 4.000 proteina u krvotoku.
Ovo istraživanje je pokazalo da otprilike 20 odsto populacije doživljava ubrzano starenje u najmanje jednom organu.
Pristup zasnovan na krvi
Postojeće metode često mjere epigenetske promjene u DNK kako bi se predvidjelo ukupno starenje. To obično zahtjeva uzorke tkiva, koje je teško prikupiti iz svakog organa. Međutim, krv je pristupačnija i može pružiti pregled nivoa proteina povezanih sa različitim unutrašnjim sistemima.
Alatke za mašinsko učenje sortiraju hiljade ovih proteina. Zatim upoređuju nivoe specifičnih proteina sa pojedinačnim organima, otkrivajući koji dijelovi možda stare brže nego što se očekivalo. Ove informacije mogle bi da se koriste za kreiranje personalizovanih strategija za usporavanje pogoršanja.
Iznad brojeva
Iako statistika pobuđuje interesovanje, svakodnevne navike obično određuju kako se ovi nalazi odražavaju u stvarnosti. Održavanje dobre ishrane, ostanak aktivan, dovoljno odmora i njegovanje jakih odnosa pomažu u stabilizaciji fizičkog i emocionalnog zdravlja. Istraživači navode da svako treba da se trudi da živi kvalitetan život, prenosi Politika.