Ovaj izbor označava povijesni trenutak jer je Prevost postao prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama i prvi s peruanskim državljanstvom. Također je prvi papa iz Reda svetog Augustina. Njegova životna priča i stavovi ukazuju na nastavak reformističkog puta koji je započeo njegov prethodnik, papa Franjo.
Tijekom svog prvog obraćanja okupljenima na Trgu svetog Petra, papa Lav XIV. rekao je: “Još uvijek u ušima čujemo slabi, ali uvijek hrabri glas pape Franje koji nas je blagoslovio. Ujedinjeni i ruku pod ruku s Bogom, idemo zajedno naprijed”, rekao je Lav XIV., dočekan ovacijama. Gomila je već i prije objave njegovog imena uzvikivala “Viva il Papa” – “Živio Papa”.
Životni put i povezanost s Peruom
Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu, u obitelji španjolskog i francusko-talijanskog podrijetla. U mladosti je bio ministrant, a 1977. godine pristupio je Redu svetog Augustina – katoličkom redovničkom redu koji slijedi pravila i duhovnost svetog Augustina, s naglaskom na zajedništvo, pastoralnu službu i intelektualni razvoj. Za svećenika je zaređen 1982. godine.
Godine 1985. odlazi kao misionar u Peru, gdje provodi više od 20 godina. Desetljeće je proveo kao župnik i profesor na sjemeništu u Trujillu, a kasnije postaje biskup u Chiclayu, sjeverozapadno od Lime. Zbog dugogodišnje pastoralne službe i dubokih veza s lokalnom zajednicom, 2015. postaje i peruanski državljanin. Papa Franjo imenovao ga je biskupom Chiclaya 2014. godine, godinu dana nakon što je sam izabran za papu.
U Sjedinjene Države redovito se vraćao kao prior i pastoralni radnik, posebno u Chicagu, a njegovo djelovanje spajalo je latinoamerički kontekst s iskustvom američke Crkve.
Poznat je i po radu s marginaliziranim zajednicama, a u Vatikanu je opisan kao čovjek koji “gradi mostove” među narodima i kulturama.
Papa Franjo imenovao ga je 30. siječnja 2023. za prefekta Dikasterija za biskupe – ključnog tijela koje upravlja imenovanjem biskupa diljem svijeta. Nekoliko mjeseci kasnije, 30. rujna 2023., Franjo ga je imenovao i kardinalom, što ga je automatski svrstalo u krug najutjecajnijih osoba u Vatikanu. U istom je trenutku postao i nadbiskup. Kako je više od 80% kardinala koji su sudjelovali u konklavi imenovao upravo Franjo, nije bilo iznenađenje što su se odlučili za kandidata koji dijeli njegovu viziju.
Ključni stavovi
Migracije, socijalna pravda i kritika JD Vancea
Prevost je poznat po svojim progresivnim stavovima o migracijama i socijalnoj pravdi. Kao biskup u Peruu, radio je s migrantima iz Venezuele i drugih zemalja, pružajući im duhovnu i materijalnu podršku. Njegova predanost migrantima odražava se i u njegovim javnim istupima, gdje je često naglašavao potrebu za suosjećanjem i solidarnosti s onima koji su prisiljeni napustiti svoje domove.
Kao kardinal, kritizirao je politiku deportacija Trumpove administracije, uključujući konkretan slučaj deportacije stanovnika SAD-a u Salvador, koji je komentirao dijeljenjem kritičkog teksta o izjavama JD Vancea. Na platformi X podijelio je članak iz National Catholic Reportera pod naslovom: “JD Vance je u krivu: Isus od nas ne traži da rangiramo svoju ljubav prema drugima”.
Još jednom objaviom reagirao je na Vancea, podijelio je članak u kojem se odbacuje teološko opravdanje politike protjerivanja kroz pojam ordo amoris, kakvo je iznio JD Vance te se pozicionira Evanđelje kao moralnu normu iznad nacionalnih interesa – posebno u odnosu na pitanje migracija
Protivljenje “rodnoj ideologiji” i tradicionalne vrijednosti
Tijekom svoje službe u Peruu, Prevost se protivio uvođenju tzv. rodne ideologije u obrazovni sustav. Izjavio je da takvi programi mogu unijeti konfuziju među učenike i udaljiti se od tradicionalnog kršćanskog razumijevanja roda i spolnosti. Njegov stav odražava zabrinutost da bi takve inicijative mogle narušiti temeljne vrijednosti obitelji i društva.
Ostali stavovi
Prevost se zalaže za nastavak reformi unutar Crkve, uključujući veću transparentnost i odgovornost u rješavanju slučajeva seksualnog zlostavljanja. Iako se ni u jednom trenutku nije povezao s pokušajem zataškavanja zlostavljanja, njegova biskupija u Peruu morala je demantirati optužbe da je znala za zlostavljanje i ništa nije učinila.
Također podržava veću ulogu laika, posebno žena, u crkvenom životu, iako se protivi ređenju žena za svećenike. Njegov pristup odražava želju za ravnotežom između očuvanja tradicije i prilagodbe suvremenim izazovima.
Zašto je izabran i što to znači za budućnost Crkve
Izbor Prevosta za papu rezultat je kombinacije njegovog pastoralnog iskustva, administrativnih sposobnosti i bliskosti s vizijom pape Franje. Kao prefekt Dikasterija za biskupe, imao je ključnu ulogu u imenovanju biskupa diljem svijeta, što mu je omogućilo da stekne povjerenje mnogih kardinala. Njegova sposobnost da gradi mostove između različitih kultura i zajednica čini ga idealnim vođom u globaliziranom svijetu.
Izborom imena Lav XIV., Prevost odaje počast papi Lavu XIII., poznatom po zalaganju za prava radnika i socijalnu pravdu. Ova simbolika ukazuje na njegovu predanost nastavku reformi i promicanju socijalne pravde unutar Crkve.
U svom prvom obraćanju, papa Lav XIV. istaknuo je važnost jedinstva i suosjećanja, naglašavajući nastavak reformističkog pristupa pape Franje. Njegov izbor signalizira kontinuitet u vođenju Crkve, s naglaskom na inkluzivnost, socijalnu pravdu i pastoralnu brigu za sve vjernike.
Budućnost Crkve pod vodstvom pape Lava XIV., za očekivati je, bit će u svjetlu nastavka reformi, veće otvorenosti prema onima koji su u društvu marginalizirani, i jačanja uloge Crkve u rješavanju globalnih izazova poput migracija, siromaštva i klimatskih promjena. Iskustvo i vizija novog pape sugeriraju da će se zalagati za Crkvu koja je istovremeno vjerna svojim temeljima i otvorena za dijalog sa suvremenim svijetom.
Index