Prema podacima brazilskog sustava za prijavu zaraznih bolesti, od 2014. do 2023. zabilježeno je više od 1.1 milijun uboda škorpiona. U istom razdoblju broj prijava uboda porastao je čak 250 posto, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Public Health.
“Gradovi nude sve što škorpioni trebaju”
Porast broja slučajeva povezan je s brzim i neplanskim razvijanjem gradova i favelama, koje karakteriziraju gusta naseljenost i loše zbrinjavanje otpada. Urbana područja šire se na prirodna staništa škorpiona te stvaraju nove, pogodne uvjete za njihov opstanak.
“Urbanizacija u Brazilu duboko je promijenila ekosustave”, rekla je glavna autorica studije Manuela Berto Pucca, docentica na Državnom sveučilištu Sao Paulo. “Gradovi nude sve što škorpioni trebaju, mnogo zaklona (u zidovima, odvodima, ruševinama i građevinskom otpadu), stalnu toplinu i pouzdan izvor hrane u obliku žohara i drugih urbanih beskralježnjaka.”
Posebno im odgovaraju kanalizacije koje su tijekom cijele godine tople, gotovo bez predatora i pune hrane, osobito žohara. Neke vrste škorpiona mogu preživjeti i do 400 dana bez hrane i razmnožavati se bez parenja, zbog čega ih je teško iskorijeniti. Toplija ljeta i razdoblja jakih kiša i suša također pogoduju njihovu širenju jer su prilagođeni toplim i vlažnim uvjetima.
Prošle godine 200.000 uboda i 133 smrti
Prema privremenim podacima za 2024., škorpioni su u Brazilu uboli gotovo 200.000 ljudi, a 133 osobe su umrle nakon uboda.
Istraživači procjenjuju da će se između 2025. i 2033. pojaviti još dva milijuna slučajeva. “Stvarni razmjeri ovog problema vjerojatno su mnogo veći od onoga što pokazuju službene brojke”, naveli su istraživači, jer se mnogi ljudi odluče sami liječiti kod kuće te uopće ne potraže liječničku pomoć.
“Radim na mjestima gdje je strah od uboda škorpiona svakodnevan, posebno u siromašnim i prenapučenim četvrtima”, rekla je Pucca. “Brojke nam pokazuju da će u budućnosti problem biti još veći.”
“Posebno alarmantan porast škorpionizma”
Istraživači navode da 0.1 posto prijavljenih uboda završi smrću, a najugroženiji su djeca i starije osobe. Zdravi ljudi obično se potpuno oporave, no mogu danima osjećati bol i nelagodu. Simptomi uključuju bol, peckanje, oticanje, crvenilo, trnce i mučninu.
U Brazilu, Paragvaju, Boliviji, Meksiku, Gvajani i Venezueli došlo je do “posebno alarmantnog porasta škorpionizma, medicinskog stanja izazvanog ubodom, tijekom posljednjih desetljeća, što se pretvorilo u ozbiljnu javnozdravstvenu krizu”, navode autori nove studije.
Smatra se da u Europi ima više od 35 autohtonih vrsta škorpiona iako ne postoji sveobuhvatno istraživanje o promjenama u njihovim populacijama.
“Razmnožavaju se u pretrpanim i vlažnim prostorima”
Istraživači naglašavaju da je prevencija ključna. “Škorpioni se razmnožavaju u pretrpanim i vlažnim prostorima. Držite prostor čistim, zatvorite pukotine u zidovima, stavite mrežice na odvode i uvijek provjerite obuću, ručnike i odjeću prije nego što ih upotrijebite”, savjetuje Pucca.
Dr. Manuela González-Suárez, ekologinja sa Sveučilišta Reading koja nije sudjelovala u istraživanju, rekla je: “Brojevi su puno veći nego što sam očekivala, radi se o značajnom porastu.” Dodaje da veća svijest o problemu može dovesti do češćeg prijavljivanja.
González-Suárez naglasila je da se ljudi ne trebaju pretjerano uznemiriti zbog rezultata istraživanja: “Mnogi ljudi koji dožive ubod nemaju ozbiljne reakcije, a stopa smrtnosti je relativno niska u usporedbi s prometnim nesrećama ili nasilnim zločinima.”
“Mali ubod može ubiti dijete”
Brazilski zdravstveni sustav pruža besplatno liječenje nakon uboda škorpiona, a protuotrov je dostupan u nekim bolnicama i hitnim centrima. “Ako nekoga ubode škorpion, ne treba čekati da se simptomi pogoršaju, odmah treba otići u najbližu zdravstvenu ustanovu”, rekla je profesorica Eliane Candiani Arantes sa Sveučilišta u Sao Paulu, jedna od autorica studije.
“Svi su ljudi ranjivi, posebno djeca, jer jedan mali ubod može ubiti dijete”, dodala je. Profesorica Nibedita Ray-Bennett sa Sveučilišta u Leicesteru, predsjednica Mreže za sprječavanje smrti koje se mogu izbjeći (Avoidable Deaths Network), rekla je da ovo istraživanje jasno pokazuje kolika je potreba za hitnim djelovanjem.
Pucca je rekla da je jedna od najraširenijih zabluda to što mnogi škorpione smatraju “neprijateljima ljudi”. “Oni to nisu. Te se životinje brane, ne napadaju. One su dio prirodnog svijeta i imaju ključnu ulogu u ekosustavu, od kontrole populacije štetnika do očuvanja bioraznolikosti”, zaključila je.
Index