Kao udarnu vest prodržavni mediji objavili su danas da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić poleteo za Moskvu, uprkos orkestriranim napadima i tabloidnim spinovima.
A tablidni spinovi dolazili su upravo iz predsednikovog okruženja i njemu bliskih medija. Dan pred njegov odlazak u Moskvu Novosti su objavile nezvaničnu informaciju da je zabranjen prelet Vučičevog aviona preko Litvanije i Letonije, uprkos tome što se do Moskve može preko Pоljske, Turske, preko Dubaija ili redovnom linijom. Predsednik je izabrao da u Moskvu stigne preko Azerbejdžana, odnosno Bakua.
Kako su pojedini mediji objavili njegov avion je poleteo i iz Bauka , iako nije imao dozvolu za nastavak leta zbog borbenih dejstava između Rusije i Ukrajine.
Vučićev dramatičan let za Moskvu, ili samo dobar marketing njegove PR službe“
„Čini se da je PR okruženju predsednika bilo važno da se sazna da ga mnogi sprečavaju da ide u Moskvu gde će on možda stići tek uz „lavovske“ napore i pored opstrukcija. Nastojalo se time da mu se vrati oreol borca kod njegovih pristalica, nakon teškog debakla koji je imao amaterskim putem u SAD“, primećuje Duško Lopandić, potpredsednik Srbija centra.
Sagovornici Danasa kažu da se očekivala mala drama pred Vučićev put u Moskvu, nakon debakla u Majamiju, ali da drama tek može da usledi po završetku Dana pobede.
Videćemo da li će Brisel Beogradu obustaviti novac
“ Ništa dobro iz ovoga neće proizaći. Videćemo da li će biti obustavljene sve pare Srbiji iz Brisela. Očito da je bilo mnogo upozorenja o koja se Beograd oglušio“, smatra Srećko Đukić, bivši diplomata i dodaje da sve to tako dobro ide na ruku Moskvi da politički osudi EU po ko zna koji put i da uživa u faktu „rasturanja“ evropskih integracija“.
On je izričit i da ovo predstavlja kraj evropskih integracija, ali da ostaje da se vidi kako će to Brisel izvesti, jer ne treba izgubiti iz vida koliki je dužnik postala Srbija za sve ove godine korišćenja evropskih resursa i bezviznog režima.
„Neko to treba da plati. Ako je prema nekome Brisel bio sofr (mekan) onda je prema Srbiji. To što Srbija i Vučić rade za Rusiju i Putina, oni nikada ne bi uradili za nas. Interesi su iznad svega“, napominje Đukić.
Komentarišući pisanje provučićevih medija da je „kralj (Vučić) povukao odlučujući potez i razbio šahovski raspored političkih šarlatana koji su proteklih dana vrištali da je njegova „bolest“ bila fingirana“, Đukić napominje da što se tiče srpske opozicije, nju Vučić uvek nadigra jer ona hteli, ne hteli igraju za njega.
Kraj sedenja na dve stolice, kao odgovor Piculinom negativnom izveštaju u EU
Odlaskom u Moskvu Vučić je, kako navode naši sagovornici odsvirao i kraj sedenja na dve i više stolica u spoljnoj politici . Odabrana je, kažu, centralna stolica, a da mu je u takvoj odluci pomogla jučerašnja ocena o njegovoj politici u evropskom parlamentu.
„Takav potez je svakako i u funkciji unutrašnje politike, odnosno konsolidacije biračkog tela SNS koje je počelo da se osipa. To osipanje je delimično uzrokovano sumnjom dela njihovih birača da je Vučić kao nezvanični, ali nesumnjivi lider SNS, poslednjih godina počeo da pokazuje strateški otklon od Ruske Federacije i da se jače usmerava ka Zapadu.
Međutim, sada kada je izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula, dao negativan izveštaj o napretku naše zemlje u evrointegracijama, kao i posle dominantnog tona jučerašnje rasprave u samom Evropskom parlamentu, čini se da je ta evropska ocena o Vučićevoj politici njemu zapravo olakšala donošenje odluke da ode u Moskvu“, smatra Mihajlo Brkić, bivši ambasador.
Prema njegovim rečima i zavrzlame oko zabrane preletanja predsedničkog aviona na letu ka Moskvi su samo začin za dodatnu motivaciju birača SNS, u momentu kada su vanredni parlamentarni izbori u Srbiji sve izgledniji.
„Za konačnu ocenu političkih posledica predsednikovog boravka u Moskvu, kako na spoljnom tako i na unutrašnjem planu, ipak treba sačekati da se ta poseta i okonča, posebno imajući u vidu nedavnu posetu Floridi“, smatra ovaj bivši diplomata.
Ko je odobrio Vučićev let za Moskvu preko Bakua i kakve su bile bezbednosne procene
Obzirom da su iz Brisela više puta stizala upozorenja da će Srbija imati posledice ukoliko predsednik otputuje u Moskvu, pitali smo Branku Latinović, članicu Foruma za međunarodne odnose Evroskog pokreta u Srbiji, koje posledice mogu da uslede.
„Više puta sam pominjala „Slučaj Slovačke“, kada su joj zbog njenog tadašnjeg predsednika Mečjara bili suspendovani pregovori sa EU. Bojim se da i nama sledi nesto slično. Ovo sve pokazuje da je Vučiću primarno da obezbedi zaštitnika, za opstanak na vlasti. Pošto se i nakon upozorenja zvaničnika Evropske komisije, a i iz nekih članica EU čulo da će prisustvo na paradi u Moskvi imati posledice, onda je jasno u kom pravcu će se sada usmeriti Srbija“, kaže Latinovićeva i dodaje da javnost u Srbiji ima pravo da zna šta je Vlada navela kao obrazloženje u Zakljucku za odobrenje te posete.
Ona postavlja i pitanje ko je obavio bezbednosnu procenu Vučićevog leta za Moskvu , preko Bakua i po toj osnovi dao saglasnost za taj let.
„U uslovima kada, prema medijima, neke članice EU nisu dale saglasnost za prelet našeg aviona, a druga maršuta je znatno duža i rizična zbog rata u Ukrajini, dok su aerodromi u Moskvi poslednjih dana meta napada ukrajinskih dronova, postavlja se pitanje da li je i ko obavio bezbednosnu procenu letu i po toj osnovi dao saglasnost za let“, kaže Latinovićeva, dok pojedini sagovornici Danasa navode da će njegovi mediji let za Moskvu predstaviti kao borbu Davida i Golijata u kojoj će “ on kao predsednik jedne male zemlje izaći kao heroj“, a sve u cilju da se skandal na Floridi zaboravi.
Nikakvom verbalnom akrobatikom dežurnih tabloida ne može se prikriti odnos EU prema Beogradu
Milovan Božinović, bivši ambasador, smatra da se potencijalno dalekosežan politički, gest, odluka da Srbija, u liku njenog svemoćnog lidera, učestvuje na paradi u Moskvi, mora posmatrati u našem unutrašnjem, ali i širem političkom kontekstu kroz koji prolazimo.
„Deo tog konteksta je i nesrećna diplomatska avantura na Floridi, u kojoj su sublimirane mnoge improvizacije, zablude i lutanja tekuće, samovoljom („vaninstitucionalno“) podrivane srpske spoljne politike. Zbog toga ovaj arhetipski „kiks“ zaslužuje da budu posebna, krupna, za mnoge bolna tema od koje možemo bežati, ali je ne možemo zaobići“, kaže Božinović.
Prema njegovim rečima, odlazak u Moskvu, pod aktuelnim okolnostima, prioritetno i suštinski treba povezati sa vestima koje poslednjih nedelja, a naročito poslednjih dana stižu iz Strazbura i Brisela.
„Izveštaji Picule i komesarke EU za proširenje Marte Kos predočeni parlamentu EU, kao i diskusija koja je usledila, do te mere su eksplicitno nepovoljni po Srbiju da se to više nikakvom verbalnom akrobatikom dežurnih tabloida ne može prikriti. Savet Evrope traži izveštaj o zvučnom topu, studenti za koji dan stižu u Brisel i dobiće respektabilne sagovornike, a biće toga, sva je prilika, još“, kaže naš sagovornik.
Ovakav razvoj događaja, kako kaže, učinio je dalji dijalog Srbije I EU praktično nemogućim, ako svaka strana ostane na svojim dosadašnjim premisama. Priča o poglavljima i klasterima vodi se u atmosferi prećutne saglasnosti da se Srbija fakticki udaljava od EU i da su, po shvatanju značajnog i sve većeg dela faktora unutar EU, srpske vlasti dosadašnji dijalog (ili „dijalog“) zloupotrebljavale radi konfuzije u domaćem i stranom javnom mnjenju u čemu se najbolje snalaze. Sva je prilika da je to rečeno i nadležnima i u Beogradu.
„Usuđujem se da nagađam da je odlazak u Moskvu svojevrsni, ali dovoljno elokventan odgovor Piculi, Kos i većinskom delu diskutanata na sednici EP. Ako je dijalog sa EU iscrpeo svoj tematski i politički smisao, Moskva će pokazati da Srbija nije ostala bez svojih relevantnih sagovornika. Biće tamo i Kina, možda i Indija (ako Modija ne spreči rat, potencijalno nuklearni, sa Pakistanom), uz, naravno, mnogo starih i novih ruskih klijenata. Sve u svemu, Srbija ima svoju poziciju i svoju trajnu političku cenu koje je naša aktuelna vlast svesna. U trgovanju tim kapitalom vidi šansu da se odupre kad dalji „dijalog“ preti da je, ovakvu kakva je, uruši“, smatra Božinović.
On dodaje da ovakva računica postavlja, naravno, niz pitanja na koja do daljnjeg nema odgovora.
„Na primer, da li se Srbija urušava (faktički ili u nečijoj himeri) pretežnim delovanjem spoljnih ili unutrašnjih činilaca, da li je srpska država krojena tokom poslednje decenije iscrpla svoju vitalnost i ide svom kraju, kako to zakonito biva, ostaje da se sačeka i vidi“, zaključuje sagovornik Danasa.