Papu bira 133 kardinala iz 70 zemalja, što ovu konklavu čini najraznolikijom u povijesti Katoličke crkve. Franjo je imenovao 108 od 133 izbornika. Ukupno, 52 su iz Europe, 23 iz Azije, isto toliko iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD-a i Kanade i četvorica iz Oceanije.
Danas su glasali samo jednom. Prije toga su se okupili u Sikstinskoj kapeli, gdje su položili prisegu tajnosti i započeli s glasanjem. Tijekom konklave, kardinali su izolirani od vanjskog svijeta, bez pristupa komunikacijskim sredstvima, kako bi se osigurala tajnost procesa.
Za izbor pape, 267. po redu u dva tisućljeća crkvene povijesti, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno 89 glasova.
Šta sad slijedi
Crni dim nije iznenađenje jer papa stoljećima nije izabran u prvom krugu.
Glasanje će se nastaviti sutra, s mogućnošću do četiri kruga glasanja dnevno, dva ujutro i dva poslijepodne, sve dok se ne postigne konsenzus.
Prvo glasanje trebalo bi početi u 9:30 ujutro.
Desetine hiljada jernika i turista okupili su se na Trgu svetog Petra, iščekujući vijesti o izboru novog poglavara Katoličke crkve. Večerašnji crni dim označava da će svijet još morati pričekati odluku, odnosno bijeli dim koji signalizira izbor novog pape.
Ko ima najbolje šanse
Među favoritima za izbor novog pape spominju se talijanski kardinal Pietro Parolin, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle i mađarski kardinal Péter Erdő.
Najbolje izglede za izbor na ovoj konklavi, po analitičarima i kladioničarima, imaju talijanski kardinal Pietro Parolin i filipinski Luis Antonio Tagle.
Iza njih se često spominju Ganac Peter Turkson, konzervativni mađarski kardinal Peter Erdo, liberalni bolonjski nadbiskup Matteo Zuppi, latinski jeruzalemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa, marsejski nadbiskup Jean-Marc Aveline, malteški kardinal Mario Grech i američki Robert Prevost.
Međutim, u povijesti nije rijetkost da su kardinali izabrali potpuno neočekivanog kandidata poput Karola Woytile 1978. godine, piše Index.