Pjetro Parolin, 70-godišnji kardinal iz Italije, sve se češće spominje kao glavni favorit za nasljednika pape Franje. Parolin, koji već deset godina obavlja dužnost državnog tajnika Vatikana – poziciju koju mnogi doživljavaju kao “premijersku” u Svetoj Stolici – trenutno vodi zasjedanja Kardinalskog zbora, koji bira novog poglavara Katoličke crkve.
Prema pisanju Clarina, Parolin je jedini kandidat kojeg lično poznaje svih 133 kardinala s pravom glasa u konklavi. Ova prepoznatljivost daje mu značajnu prednost u odnosu na druge kandidate, posebno nakon što su kardinali Đovani Batista Re i Leonardo Sandri, imenovani od strane pape Franje, izgubili pravo učešća u konklavi zbog navršenih 80 godina.
Parolinova pozicija dodatno je ojačala tokom pogrebnih obreda za papu Franju. On je predvodio misu u bazilici Santa Marija Mađore, kojoj je prisustvovalo više od 250.000 vjernika. Njegova dirljiva homilija, ispunjena pohvalama za preminulog papu, u medijima je viđena kao suptilna, ali snažna kandidatura za Petrovu stolicu, navodi Dnevno.hr.
Od skromnih početaka do crkvenog vrha
Parolin potječe iz pokrajine Vičence, poznate po dubokoj katoličkoj tradiciji. Svećenički poziv osjetio je još kao dječak, a u sjemenište je ušao sa samo 14 godina. Poslije ređenja 1980. godine, studirao je na papinskom Gregorijanskom univerzitetu i prestižnoj Papinskoj crkvenoj akademiji, gdje se obrazuju budući vatikanski diplomati.
Tokom svoje diplomatske karijere služio je u Nigeriji, Meksiku i Italiji, a 2009. godine papa Benedikt XVI imenovao ga je apostolskim nuncijem u Venecueli. Ključni trenutak u karijeri dogodio se 2013., kada ga je papa Franjo, ubrzo nakon svog izbora, imenovao za državnog tajnika, što je izazvalo iznenađenje jer Parolin tada nije bio široko poznat.
Lojalnost Franji uz povremene nesuglasice
Iako njihova saradnja nije uvijek bila bez tenzija, Parolin je ostao odan papi Franji, ističući se kao umjereni reformator. Zagovarao je ukidanje obaveznog celibata, ali se protivio promjenama crkvene doktrine po pitanjima poput eutanazije, pobačaja ili istospolnih brakova.
Poseban fokus posvetio je odnosima s Kinom, učestvujući u istorijskom sporazumu o imenovanju biskupa u toj zemlji. Također je vodio humanitarnu instituciju Vila Nazaret, koja pomaže siromašnim studentima.
Diplomatija za mir
Parolinova diplomatska vještina došla je do izražaja tokom pogreba pape Franje, kada je ugostio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je, u svom stilu, izjavio da bi i sam volio postati papa.
Sastanak ovih državnika protumačen je kao simboličan korak ka miru, a kardinal Mateo Zupi nazvao ga je “čudom pape Franje”.
Avaz.ba