Privremena mera Evropskog suda zbog navodne upotrebe zvučnog oružja 15. marta.
Evropski sud za ljudska prava odlučio je da djelimično usvoji zahtjeve podnosilaca i izda privremenu mjeru u vezi potencijalnog korišćenja zvučnog oružja u Beogradu 15. marta, saopšteno je iz sekretarijata tog suda.
Vijeće od sedam sudija Evropskog suda za ljudska prava donijelo je odluku da djelimično usvoji zahtev o navodnoj upotrebi zvučnog oružja za kontrolu okupljenih građana od strane vlasti na demonstracijama i izrazilo zabrinutost da bi se isto moglo koristiti na budućim demonstracijama.
Podnosioci zahtjeva su tražili da Sud izda privremenu mjeru kojom bi se srpske vlasti obavezale da spriječe upotrebu zvučnog oružja u takvim okolnostima, spriječe krivično gonjenje onih koji učestvuju u javnoj raspravi o upotrebi zvučnog oružja 15. marta i da sprovede efikasnu istragu o navodima da je zvučno oružje korišćeno.
U juče donijetoj odluci, Sud je ukazao Vladi da bi trebalo spriječiti bilo kakvu upotrebu zvučnih uređaja za kontrolu okupljenih građana, osim u komunikacione svrhe.
Sud je naveo da je upotreba takvih oružja za kontrolu okupljenih građana nezakonita u Srbiji i istakao da potencijalno može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice kod velikog broja ljudi, navodi se saopštenju sekterarijata Evropskog suda za ljudska prava.
Sud je dodao i da odluka ne znači da je zauzeo bilo kakav stav o tome da li su takva oružja upotrebljena 15. marta 2025. godine i da ne prejudicira ishod predstavke koju bi podnosioci zahtjeva mogli da podnesu.
Podnosioci zahtjeva imaju mjesec dana da podnesu predstavku u skladu sa članom 34 Konvencije (pravo na pojedinačnu predstavku), navodi se u saopštenju. Zahtjev je podnijelo 47 srpskih državljana koji su 15. marta učestvovali u protestu u Beogradu.
Dok se održavala petnaestominutna tišina u znak sjećanja na one koji su preminuli nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, oko 19 časova glasni zvuci i vazdušni talasi poremetili su okupljanje.
Podnosioci zahtjeva su naveli da su doživeli intenzivan instinktivni strah, paniku, šok, ubrzan rad srca, drhtanje, probleme sa sluhom, povraćanje, mučninu, tahikardiju i slične simptome. Neki su navodno zadobili fizičke povrede zbog panike koja je uslijedila, navodi se u saopštenju i dodaje da je do 4.000 ljudi prijavilo svoja iskustva o incidentu.