Američki predsjednik Donald Trump još jednom je protresao temelje globalne trgovine. Njegova najava novih “recipročnih” carina u aprilu ove godine možda djeluje kao još jedan populistički potez, ali suština problema je mnogo dublja: Svjetska trgovinska organizacija (WTO) već godinama klizi ka nefunkcionalnosti. Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje žive od izvoza i pokušavaju se povezati s globalnim tržištem, kolaps WTO-a nije apstraktan događaj rezervisan za “velike sile”. To je realna prijetnja našoj ekonomiji, radnim mjestima i budućnosti.
U aprilu 2025. godine američki predsjednik Donald Trump najavio je uvođenje novih „recipročnih“ carina, čime je još jednom uzdrmao temelje međunarodne trgovine. Iako je lako uperiti prst u Trumpa, realnost je da je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) već dugo u dubokoj krizi – paralizirana nefunkcionalnim pravilima, unutrašnjim podjelama i zastarjelim praksama.
Za male ekonomije poput Bosne i Hercegovine, koje već godinama pregovaraju o članstvu u WTO-u, trenutna situacija nosi ogromne rizike. Bez stabilnog i funkcionalnog globalnog trgovinskog sistema, šanse za integraciju u svjetsko tržište postaju sve manje, a troškovi za izvoz i trgovinu rastu.
Šta se dešava unutar WTO-a?
Današnji WTO je talac vlastitog sistema konsenzusa, gdje svaka članica može blokirati odluke, bez obzira na značaj. Ovo vodi do potpune paralize u donošenju pravila i modernizaciji sistema.
Istovremeno, mnoge velike ekonomije, uključujući Kinu, i dalje koriste privilegije namijenjene zemljama u razvoju, što dodatno urušava povjerenje među članicama.
Američke nove carine – uključujući dodatne takse od 10%, 25% pa čak i 125% na robu s kineskim komponentama – prijete da stvore još veće podjele, kako među velikim igračima, tako i među manjim ekonomijama koje su u lancu snabdijevanja.
Zašto je to bitno za BiH?
Iako BiH nije punopravna članica WTO-a, međunarodna pravila trgovine itekako utiču na naše izvoznike – posebno one koji posluju s EU, SAD-om i azijskim tržištima.
Svaka promjena carinskih pravila, uslova re-eksporta robe sa američkim komponentama ili dodatnih provjera može značajno povećati troškove, usporiti isporuke i smanjiti konkurentnost bh. kompanija.
Za Bosnu i Hercegovinu, u vremenu kada vanjskotrgovinska razmjena čini preko 80% BDP-a, gubitak stabilnog trgovinskog okvira može imati ozbiljne posljedice po ekonomiju, zaposlenost i investicije.
Šta treba učiniti?
Reforma WTO-a je nužna, ali spora. Zemlje poput BiH moraju paralelno:
graditi fleksibilne trgovinske politike,
investirati u razumijevanje novih pravila re-eksporta (posebno sa SAD-om),
jačati bilateralne i regionalne sporazume kao sigurnosnu mrežu,
pratiti razvoj događaja u WTO-u i aktivno se uključivati gdje god je moguće.
Zaključak
Svijet se ubrzano mijenja, a trgovina postaje sve više oružje u geopolitičkim sukobima. Za male zemlje nema luksuza čekanja.
Za BiH je ključno da prepozna ozbiljnost trenutne situacije u WTO-u, prilagodi svoju strategiju i štiti svoje ekonomske interese – prije nego što postane kolateralna žrtva globalnih trgovinskih ratova.