Sprema li se povratak na takozvani izvorni Dejtonski mirovni sporazum? Je li to samo još jedan zahtjev za njegovom revizijom? Da li je Bosna i Hercegovina pod protektoratom međunarodne zajednice koja odbija da riješi aktuelnu krizu institucija i sistema? Da li je “Dejton 2” moguć i pod kojim uslovima? Za BUKA magazin govore istoričari Husnija Kamberović i Milivoj Bešlin.
“Bosna i Hercegovina je dugo u krizi, s tim što je sada to eskaliralo do neslućenih razmjera” – tvrdi Husnija Kamberović, istoričar i član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Trenutna dešavanja ne pokazuju samo ustavnu krizu, ocjenjuje Kamberović. Smatra da je sasvim razumljivo da svi slobodno iznose svoje političke ideje, pa i ideje o ustavnim promjenama, jer to doprinosi demokratskom razvoju društva.
“Kada se za ostvarenje političkih ciljeva počne prijetiti upotrebom sile, kakav je slučaj sada sa prijetnjama Milorada Dodika, onda to više nije demokratska borba nego prijetnja demokratskim procesima u društvu. Tada država mora braniti demokratiju” – kaže Kamberović.
Bosna i Hercegovina je Dejtonskim sporazumom stavljena pod neku vrstu protektorata međunarodne zajednice, tako da međunarodno priznata i suverena država Bosna i Hercegovina poslije 1995. ima manje unutarnjeg suvereniteta nego što ga je imala Socijalistička republika BiH kao dio jugoslavenske države, ocjenjuje naš sagovornik.
“Mnogi ukazuju na taj paradoks da je Ustav BiH dio međunarodnog mirovnog sporazuma, ali kada je to već tako onda je sasvim razumljivo i da međunarodni akteri imaju tako veliki upliv na finkcioniranje političkog sistema uspostavljenog na tom sporazumu, bez obzira da li nam se to sviđalo ili ne. Naravno, bolje bi bilo da nema međunarodnog upliva, ili da je on minimalan i da uvažava unutarnji suverenitet države. Ipak, u protekle tri decenije pokazalo se da su bosanskohercegovačke institucije vrlo slabe da same obezbijede normalno i demokratsko funkcioniranje države” – kaže Kamberović.
Između „izvornog“ Dejtona i ideja o „Dejtonu 2“ odvijali su se mnogi procesi, priča naš sagovornik. Ideja o povratku na „izvorni“ Dejton je, prema njegovom mišljenju, jednaka iluziji o povratku na Ustav BiH od prije 1992. godine.
“Ideja o Dejtonu 2 zvuči primamljivo, ali bojim se da nije realna u postojećim okolnostima. Uostalom, svi bi očekivali da dobiju od Dejtona 2 više nego što danas imaju, a to bi samo kompliciralo unutarnje odnose u BiH i čak bi moglo voditi unutarnjim sukobima” – kaže Kamberović.
On misli da je najbolje rješenje traganje za formulom što boljeg funkcionisanja države u postojećim ustavnim okvirima i dosezima dostignutim do sada.
“Ovo danas nije ustavna kriza nego separatizam i banditizam jednog kriminalnog režima” – kaže Milivoj Bešlin, istoričar i naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju iz Beograda.
Trenutna kriza, prema mišljenju Bešlina, samo je rezultat niza kriminalnih akata koji imaju jasan cilj, a to je da sačuvaju osnovne karakteristike jednog kriminalnog režima.
“Upravo je ova kriza pokazala da je BiH, koliko god se nekima činila fragilna, snažnija od bilo čije lične volje, pa makar to bio korumpirani autoritarac. Bitno je istaći da uz sve pokušaje Dodika nije došlo do bilo kakvog dovođenja u pitanje niti opstanka države niti funkcionisanja njenih institucija. Institucije funkcionišu uprkos pokušajima Dodikovog režima da ih blokiraju i obesmisle. BiH se u tom smislu pokazala stabilnijom nego što se mnogima činilo. Da li se pokazala efikasnijom, to je drugo pitanje, a na to pitanje će nam odgovoriti privođenje optuženika” – kaže Bešlin.
Bešlin misli da su mnogi separatisti u BiH negativno iznenađeni ovim što gledamo, pa traže povratak BiH na tzv. “izvorni Dejton”.
“Nema izvornog i neizvornog Dejtona. Jedini koji je ovlašten da tumači Dejton je zapravo visoki predstavnik odnosno OHR i Veće za implementaciju mira. Sve drugo, kada vam se neko poziva na nešto izvorno, znači da hoće reviziju. Svaka priča o takozvanom izvornom Dejtonu je pokušaj revizije istog, a svaka revizija Dejtona bi značila i faktički njegovu destrukciju. Niko osim OHR-a i Veća za implementaciju mira prosto nije ovlašten da daje tumačenja” – kaže Bešlin.
Komentarišući tvrdnje Dodikovog režima da je Bosna i Hercegovina protektorat međunarodne zajednice Bešlin kaže da je Dodik od RS napravio protektorat režima u Kremlju.
“Zanimljivo je da s obzirom na takvu poziciju Dodik optužuje državu Bosnu i Hercegovinu da je protektorat međunarodne zajednice. Ona je ustavno definisana i tu stvari jasne, ali problem je to što je zapravo od jednog entiteta napravljen protektorat zločinačkog režima u Kremlju. Umesto jedne konsocijativne demokratije kako je Dejtonom zamišljena Bosna i Hercegovina, imamo pokuše stvaranja zamrznutog konflikta. Nije problem u protektoratu nad državom koji de facto ne postoji, nego je problem što smo u međuvremenu dobili protektorat režima u Kremlju nad delom teritorije Bosne i Hercegovine. To se dešava u pokušaju da se stvori zamrznuti konflikt na teritoriji RS i da se na taj način otvori Balkanski front, ne bi li opet Ruski režim okrenuo pažnju zapada i međunarodne zajednice sa njegove zločinačke agresije na Ukrajinu” – kaže Bešlin.
Funkcionalnost Bosne i Hercegovine je u moru segmeneta prilično upitna, kaže Bešlin. U nekom trenutku će do revizije privremenog okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma morati da dođe, zaključuje naš sagovornik.
“Pod kakvim istorijskim okolnostima će se to desiti, to ćemo tek videti. Svakako, to će morati da bude rezultat saglasnosti EU, demokratskih država i naroda u Bosni i Hercegovini” – kaže Bešlin.
On ocjenjuje da će svaki drugi, budući državni okvir Bosne i Hercegovine morati da poštuje ono što se ne može dovoditi u pitanje: državne granice i cjelovitost BiH.