U utorak, 23. aprila 2025. godine, u večernjim satima inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) pokušali su da uruče nalog za privođenje predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, tako što su došli ispred Administrativnog centra Vlade RS u Istočnom Sarajevu.
Podsjetimo, nakon što je posjetio opštinu Šekoviće gdje je razgovarao o projektu istočne gasne interkonekcije, Milorad Dodik je došao u Istočno Sarajevo u zgradu Vlade udaljenu nepunih par kilometara sjedišta SIPA-e, gdje je imao sastanak, nakon kojeg je najavljena i konferencija za medije. Tok sastanka nije narušen zbog “situacije koja se dešavala vani” a sam Dodik je usmeno obaviješten da se nešto dešava izvan zgrade.
Inspektori su stigli ispred zgrade Vlade RS, ali su ih pripadnici MUP-a RS zaustavili, što je dovelo do napete situacije koja je trajala nekoliko sati. Nakon verbalne prepirke inspektori SIPA-a su napustili lokaciju. Nakon toga nije bilo nohiv pokušaja prilaska. Na samoj lokaciji viđeno je i vozilo EUFOR-a koje je vrlo brzo napustilo mjesto.
Trenutno je veliki broj pripadnika MUP-a Republike Srpske oko same zgrade, u kojoj se navodno, Predsjednik Republike Srpske, još nalazi. Prema medijskim napisima, policija RS je na svakih nekoliko metara u tom gradu. Sjedište Administrativnog centra Vlade RS u Istočnom Sarajevu napustila su od jutros dva vozila.
Dan nakon pokušaja njegovog privođenja, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nastavlja sa planiranim javnim aktivnostima. U Istočnom Sarajevu prisustvovaće otvaranju zgrade Rektorata Univerziteta, a potom se sastati s sa rukovodstvima opština Pale i Sokolac, gdje će nakon svakog susreta uslijediti izjave za medije. Ovakav nastup Dodika tumači se i kao njegov simboličan odgovor na pokušaj privođenja.
Dan poslije, Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje, najavio je vanredno obraćanje javnosti koje će se održati danas u Sarajevu, u prostorijama Ureda visokog predstavnika (OHR), s početkom u 12:30 sati.
Kako je saopšteno, “obraćanje će biti zatvorenog tipa za novinare – prisustvovati mogu isključivo kamermani i fotoreporteri”, dok je predstavnicima medija upućen poziv da dođu najmanje 20 minuta ranije radi sigurnosnih provjera.
SIPA je potvrdila događaj, navodeći da su postupali u skladu sa naredbom suda BiH
“Pripadnici SIPA bili su u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, a u vezi sa postupanjem po naredbi Suda BiH, u vezi sa krivičnim djelom neizvršavanje odluke Ustavnog suda.Pokušali smo realizovali naredbu, ali su pripadnici SIPA spriječeni od strane MUP-a”, rekla je medijima Jelena Miovčić, portparolka SIPA.
Darko Ćulum, koji je još uvek zvanično direktor SIPA, za Detektor je rekao da on “nema ništa s ovim, niti da zna ko ima”.
Prije nešto više od mjesec dana za Dodikom i premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem, te predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem je raspisana centralna potjernica.
Sud BiH im je odredio pritvor nakon što su odbili da se pojave na saslušanju u Tužilaštvu BiH, kad je protiv njih pokrenuta istraga zbog rušenja ustavnog poretka.
U međuvremenu Narodna skupština Republike Srpske je donijela zakone kojim se zabranjuje djelovnje Suda i Tužilaštva BiH,kao i SIPA-e na terotoriji Republike Srpske a te je zakon onda stopirao Ustavni sud BiH, čije odluke Republika Srpska zvanično ne priznaje.
Nakon dešavanja, Milorad Dodik održao je konferenciju za medije na kojoj je poručo da je zdrav i živ.
“Dobro sam, zdrav, živ. Nemam namjeru da napustim ovaj objekat pod pritiskom, ovo je RS. SIPA nije agencija iza koje stoji RS. Vidjet će se moć ko ima moć da provodi zakone. Vidjeli smo da je tu i brat Kemala Ademovića, koji ovdje pokušava nešto po prinicipu kadija te tuži, kadija ti sudi. Ovaj fašista Šmita, pokazat ćemo mu kako se privodi. Mislim da ćemo osmisliti tu i treba da odgovara” rekao je Dodik.
Ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan izjaio je da je Narodna skupština Republike Srpske donijela niz zakona i spriječila neustavno djelovanje neustavnih i antidejtonskih institucija, prije svega djelovanje Šmita, neustavnog Suda, Tužilaštva i Sipe.
Karan je rekao da su oni koji su došli na teritoriju Republike Srpske prekršili zakone Srpske, te podsjetio da je tim zakonima Srpska stavila van snage i zabranila djelovanje neustavnog Tužilaštva i Suda BiH i Sipe.
“Pokrenućemo i potrebne radnje, molim Tužilaštvo Srpske da pokrene krivične postupke protiv onih koji su kršili zakone Srpske” naglasio je Karan.
Nebojša Vukanović komentarisao je na svom blogu jučerašnje događaje u vezi sa dolaskom inspektora SIPA-e pred Administrativni centar Vlade RS gdje se nalazio Predsjednik RS Milorad Dodik.
“Jake i drugim cijevima naoružane snage Žandarmerije, Posebne jedinice i uniformisane Policije Republike Srpske pratile su danas Milorada Dodika, koji je prvo sletio u Šekoviće a potom u Istočno Sarajevo, sa dva helikoptera i svojom svitom” napisao je Vukanović.
On kaže kako svako njegovo kretanje i putovanje puno košta narod, jer ga prate desetine naoružanih policajaca, a ispred sjedišta Administrativnog centra Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu dogodio se incident.
“Inspektori SIPE pokušali su uručiti Poziv Dodiku od Tužilaštva BiH, ali su ih u tome spriječili pripadnici MUP-a Srpske, a sve je ličilo na režiranu predstavu da kao SIPA radi svoj posao i pokušava da hapsi, kao i sa druge strane Policija Republike Srpske, koja kao štiti Dodika” napisao je Vukanović.
Pojedini političari i analitičari ocijenili su postupak MUP-a RS kao “oružanu pobunu protiv državnih institucija BiH”. Navodno, već je poslan izvještaj protiv aktera koji su se juče usprotivili privođenju. Ova situacija dodatno zaoštrava odnose između entitetskih i državnih vlasti, dovodeći u pitanje funkcionalnost doslovno svega od, rada pravosudnog sistema, vladavine prava u zemlji ali i političkih odnosa u zemlji.
Pokušaj privođenja Milorada Dodika ( bila ona dogovorena predstava ili ne) te otvoreni otpor koji su pružili pripadnici MUP-a RS, predstavljaju eskalaciju dugotrajne institucionalne krize u Bosni i Hercegovini. Ovaj događaj ne samo da je dodatno produbio podjele između entitetskih i državnih vlasti, već je i doveo u pitanje samu održivost pravnog i političkog poretka u zemlji.