Rok za podnošenje zahtjeva za fiskalizaciju poljoprivrednih gazdinstava u Republici Srpskoj istekao je 1. aprila, ali mnogi poljoprivrednici, iako obavezani novim pravilima, još uvijek nisu u potpunosti upoznati sa njihovim značajem. Osim nedostatka informacija, brojni ratari upozoravaju da bi uvođenje fiskalizacije moglo predstavljati ozbiljan udarac za njihov rad – pa čak i posljednji ekser u kovčeg domaće poljoprivrede.
Poljoprivrednici u strahu od fiskalizacije
I dok je “najjači” argument fiskalizacije – borba protiv sive ekonomije – svakako plemenit, mnogi poljoprivrednici smatraju da je to ništa više od još jednog u nizu „poreza na preživljavanje“. Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, za BUKU kaže:
„Mi tu ne možemo sebe da nađemo. Iz godine u godinu sistemski neko radi na uništenju domaće proizvodnje. Pored svih nameta koji su na nama, a pri tom kašnjenja podsticaja, izostanka zaštite domaće proizvodnje, sad i ovo. A vi znate da mi sami sebi plaćamo i zdravstveno, i penziono, i protigradnu zaštitu i porez na dobit, a isto tako znate da svake godine proizvodnja postaje sve skuplja, ulaganja su sve veća – a kada dođe vrijeme, npr. žetve pšenice, otkupna cijena je toliko mizerna da mi ostanemo u gubicima i dugovima. I stvarno ne znam kako da poljoprivredni proizvođači izdrže sve ovo?“
Za mnoge proizvođače, fiskalizacija predstavlja administrativni i finansijski haos. Poljoprivrednici koji prodaju robu pravnim licima morali bi da kupe fiskalne kase, ali im nije jasno kako bi ih upotrebljavali u svom svakodnevnom radu.
„Ova kasa ako se uvede, ja sam na ulici“, kaže za BUKU Marinko Jevtić, poljoprivredni proizvođač iz Semberije. „Ja proizvedem dnevno oko 700 litara mlijeka i ja bih, dakle, trebao kada predajem mlijeko izdati fiskalni račun. A mlijeko se tek onda nosi na analizu i rezultati te analize će doći za tri ili pet dana, pa kako ja unaprijed da izdam račun? Druga stvar, većina naših proizvođača su stariji ljudi, mladi su odavno otišli iz sela, mi koji smo ostali još se borimo. I kako će moj komšija, koji proizvodi povrće, a ima 83 godine, sada učiti da koristi fiskalnu kasu, a sedam decenija čovjek se bavi proizvodnjom i od toga živi. Pa, ima li to smisla?“, priča Jevtić za BUKU.
Nejasnoće i neinformisanost
Poljoprivrednici su uglavnom nezadovoljni time što nisu dobili jasne informacije o tome šta fiskalizacija podrazumijeva, kako će se primjenjivati i koje su tačno obaveze. Mnogi od njih nisu stručni za administrativne procese, a knjigovođe često nisu u mogućnosti da im pruže konkretne odgovore. I dok ministarstvo poručuje da su svi relevantni podaci o fiskalizaciji dostupni na internetu, udruženja poljoprivrednika smatraju da je država zanemarila praktične teškoće sa kojima se suočavaju proizvođači na terenu.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić za BUKU napominje da fiskalizacija nije odgovarajući odgovor na problem sive ekonomije u poljoprivredi, jer se mali proizvođači već suočavaju s nizom drugih izazova.
„Fiskalne kase u ovom trenutku samo će opteretiti poljoprivrednike, bez da donesu bilo kakve konkretne koristi, a moglo bi dovesti do ozbiljnih problema za mnoge proizvođače. Kako možemo koristiti fiskalne kase kada prodajemo robu na veliko, kada imamo dugoročne ugovore s distributerima i otkupljivačima, i kada za to izdajemo fakture? Fiskalna kasa jednostavno nije primjenjiva u ovom poslovnom modelu. Ovaj korak može biti samo prepreka u procesu prodaje, jer ćemo morati da izdamemo fiskalne račune iako su naši proizvodi već obuhvaćeni ugovorima i fakturama. To je apsurdno, jer se radi o potpuno različitim vrstama trgovine i poslovanja, koje su već legalno regulisane“, kaže za BUKU Savo Bakajlić.
Ekstremna opterećenja i visoki troškovi
Za mnoge poljoprivrednike, najveći problem je dodatni trošak. Ne samo što bi morali da nabave fiskalne kase, već bi morali da plaćaju i operatere, kao i da servisiraju uređaje tokom godine. Pored toga, morali bi svakodnevno da aktiviraju i zaključuju kase, što se čini gotovo nemogućim u sezoni kada rad na poljima ne prestaje.
„Mi već plaćamo poreze, zdravstveno, penziono, sve obaveze, a sada ćemo još i fiskalizaciju“, kaže za BUKU Radenko Arsenović, proizvođač mlijeka. „Sve te obaveze nam padaju na leđa, a niko nas ne pita da li smo spremni za to.“
Apeli na promjene i traženje rješenja
Iako fiskalizacija ima svoje prednosti u smislu smanjenja sive ekonomije i poboljšanja poreske discipline, realnost na terenu pokazuje da bi ova reforma mogla biti neizvodljiva za mnoge male poljoprivrednike. Ako država ne pruži odgovarajuću edukaciju, podršku i pojednostavi procedure, fiskalizacija može postati veliki teret, a možda i konačan udarac za sektor koji je već u krizi.
Poljoprivrednici već mjesecima traže sastanke sa nadležnim ministarstvima i upozoravaju da bi uvođenje fiskalizacije moglo imati katastrofalne posljedice po poljoprivredu. Mnogi se boje da će biti primorani da prekinu sa proizvodnjom ili da uđu u sivu zonu kako bi opstali.
Savo Bakajlić za BUKU dodaje: „Mi ne bježimo od poreza, ali moramo da se dogovorimo. Ovo je pokušaj da nas ‘uvale’ u nešto o čemu niko nije diskutovao sa nama. Ako se nešto ne promijeni, poljoprivreda će se srušiti.“
Udruženja poljoprivrednika traže da se što prije izmjene odredbe fiskalizacije i da se obezbijede realni uslovi za male proizvođače. U suprotnom, upozoravaju da bi mogli da pribjegnu radikalnijim mjerama, uključujući proteste i štrajkove.