NASA-in rover Curiosity otkrio je karbonate bogate željezom na Marsu, što pruža nove tragove o drevnoj klimi Crvene planete i njenom potencijalu za podržavanje života.
Otkriće u krateru Gale dok se penje uz planinu Sharp
Dok se polako penjao uz padine planine Sharp – impozantnog vrha unutar kratera Gale – Curiosity je napravio izvanredno otkriće: velike naslage ugljika zarobljenog u karbonatnim mineralima. Iako to na prvi pogled može zvučati suhoparno, ovo otkriće bi moglo biti ključni dio slagalice u potrazi za drevnim životom na Marsu, piše Space.com.
Karbonati kao tragovi drevne klime
Karbonatni minerali nastaju kada ugljen-dioksid reaguje s vodom i stijenom, čineći ih važnim pokazateljem prošlih okolišnih uvjeta.
Naučnici su i ranije uočavali ove minerale na Marsu — putem rovera na tlu, orbitera iznad planete, pa čak i u meteoritima s Marsa koji su pali na Zemlju — ali najnoviji podaci Curiosityja dodaju uzbudljive nove detalje.
„To nam govori da je planeta bila nastanjiva i da su modeli nastanjivosti tačni“, rekao je glavni autor studije Ben Tutolo, vanredni profesor na Odsjeku za Zemlju, energiju i okoliš na Univerzitetu Calgary.
Tragovi isparavanja i drevne atmosfere
Minerali koje je rover pronašao vjerovatno su nastali u ekstremno suhim uslovima, hemijskim reakcijama između vode i stijena, praćenim procesom isparavanja. Ovaj proces ukazuje na period kada je Mars imao dovoljno gustu atmosferu, bogatu ugljen-dioksidom, koja je omogućavala postojanje tečne vode na površini. Međutim, kako se atmosfera stanjivala, ugljen-dioksid je počeo prelaziti u kamene oblike.
Ključni mineral: siderit
Jedan od istaknutih minerala u Curiosityjevom otkriću je siderit — karbonat bogat željezom — koji je pronađen u iznenađujuće velikim količinama, između pet i deset posto po masi, zajedno sa solima koje se lako rastvaraju u vodi. „Šira implikacija je da je planeta bila nastanjiva sve do tog trenutka, ali kada je [ugljen-dioksid] koji je zagrijavao planetu počeo da se taloži kao siderit, to je vjerovatno uticalo na sposobnost Marsa da ostane topao“, rekao je Tutolo.
Dokaz o nekadašnjem ugljenikovom ciklusu
Još fascinantniji aspekt ovog otkrića jeste prisustvo željeznih oksihidroksida u istim naslagama. Ovi minerali sugeriraju da je Mars možda nekada imao funkcionalan ciklus ugljika — sličan onom na Zemlji — u kojem se dio ugljen-dioksida zarobljenog u stijenama vremenom vraćao nazad u atmosferu.
Potencijalno klimatski preokret za cijelu planetu
Upoređujući Curiosityjeve nalaze s podacima prikupljenim iz orbite, naučnici vjeruju da su slični slojevi širom planete mogli zarobiti do 36 milibara atmosferskog ugljen-dioksida — dovoljno da drastično promijene klimu Marsa.