Tajming, kratkoća, iznenadna i jednostrana priroda čitavog poteza. Ako je saveznicima Ukrajine bio potreban dokaz o brutalnom cinizmu Moskve kada je riječ o miru, najava trenutnog primirja za Uskrs upravo je to pružila, piše CNN.
Došla je svega nekoliko sati nakon što su američki državni sekretar Marko Rubio i njegov šef, predsjednik Donald Trump, poručili da im u narednim danima treba hitan signal da je Kremlj zaista ozbiljan kada je riječ o miru.
Za ruske pristalice, najava predsjednika Vladimira Putina u subotu izgledala je kao gest prema Trumpu – ali iznenadna objava toliko je opterećena praktičnim manama, čak i prije nego što je sprovedena, da će Putin vjerovatno iskoristiti njen neuspjeh kako bi dodatno podupro lažnu tvrdnju da Kijev ne želi kraj rata.
Za ukrajinske snage to će predstavljati logističku noćnu moru – da u trenutku, bez pripreme, prekinu borbe po Putinovoj volji. Neke linije fronta mogu se nalaziti usred žestokih sukoba kada naredba stigne, a prekid vatre te vrste obično zahtijeva dane pripreme i koordinacije.
Dezinformacije će dodatno unijeti zabunu među vojnike – kako da tumače primirje, kako da prijave ili reaguju na kršenja, pa čak i šta da rade kad ono istekne.
Moguće je da će ovaj trenutak pokazati da obje strane mogu zaustaviti nasilje na kratko. Ali mnogo je vjerovatnije da će obje strane koristiti kršenja i konfuziju kako bi optužile protivnika za neiskrenost. Do subotnje večeri, ukrajinski zvaničnici tvrdili su da ruski napadi i dalje traju na linijama fronta.
Trenutno važeće 30-dnevno primirje, koje se odnosi samo na energetsku infrastrukturu, rođeno je u potpunom haosu. Bijela kuća je objavila da su „energija i infrastruktura“ obuhvaćeni primirjem, Kremlj je tvrdio da su odmah obustavili napade na „energetsku infrastrukturu“, a Ukrajina je rekla da primirje počinje nedelju dana kasnije nego što tvrdi Moskva. Njegova primjena obilježena je nepovjerenjem i optužbama za kršenje.
Moskva je već jednom napravila sličnu jednostranu objavu – u januaru 2023. – pozivajući na jednodnevni mir kako bi se pravoslavnim hrišćanima omogućilo da obilježe Božić. Kijev i zapadni lideri tada su taj potez odbacili kao taktičku pauzu u svrhu reorganizacije trupa.
Istinsko primirje zahtijeva pregovore sa protivnikom i pripreme da bi stupilo na snagu. Ovaj iznenadni potez izgleda isključivo kao pokušaj da se udovolji zahtjevima Bijele kuće da vidi neki znak spremnosti Moskve da prekine borbe. Vjerovatno će dodatno hraniti Trumpovu, povremeno pro-moskovsku, interpretaciju sukoba. Takođe, može izazvati dodatne komplikacije za Ukrajinu, koja će neminovno biti optužena da je prekršila ono što Vašington može protumačiti kao “gest dobre volje” od strane Moskve.
Na kraju, ovo kratko, vjerovatno teorijsko, gotovo sigurno retoričko i potpuno jednostrano „zaustavljanje“ trogodišnjeg rata najvjerovatnije će više štetiti ulozi diplomatije u narednim mjesecima nego što će joj pomoći.