Još se čeka na isplatu četvrtog kvartala iz prošle i prvog iz ove godine
Poljoprivrednici u Federaciji BiH nezadovoljni su što iz godine u godinu dugo čekaju na isplatu prvih poticaja.
Iako je budžet FBiH usvojen 31. januara ove godine, poljoprivrednici još nisu dobili poticaje za četvrti kvartal prošle, te za prvi ove godine. Tradicionalno se četvrti kvartal prenosi u budžet naredne godine, tako da poljoprivrednici bez novčane podrške budu i šest mjeseci.
Uslov za početak isplate poticaja je usvajanje Programa utroška sredstava, a on je ove godine usvojen tek početkom aprila. No, ni tu nije kraj administrativnim problemima.
Strpljenja im je ostalo još malo
Poljoprivrednici iz Unsko-sanskog kantona najavili su proteste, blokade puteva i graničnih prelaza ukoliko poticaji ne budu isplaćeni do kraja aprila.
Na podršku mogu računati i od kolega iz Tuzlanskog kantona.
“Ako poticaji ne budu isplaćeni do kraja aprila, kolege iz Unsko-sanskog kantona koje su javile proteste i blokade, imat će podršku poljoprivrednika iz drugih kantona, a prije svega iz Tuzlanskog kantona. Unsko-sanski kanton je prvi kanton po proizvodnji mlijeka, a zatim odmah Tuzlanski kanton. Mi ćemo svi u svojim kantonima napraviti određene blokade ako ne dođe barem do isplate 4. kvartala iz prošle godine”, ističe za Buku Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK.
Napominje kako se sve ovo iz godine u godinu ponavlja zbog procedura koje se sporo odvijaju.
“Ministar poljoprivrede FBiH je farmerima iz Unsko-sanskog kantona obećao da će isplate biti do kraja aprila. Mi ulazimo u sjetvu za nekih sedam do 10 dana. Sjetva koja je trebala biti podržana isplatom poticaja, što bi farmeri iskoristili za kvalitetniju i efikasniju proljetnu sjetvu. Međutim, ako ovako ostane, bićemo u situaciju da će ljudi uraditi sjetvu, ali ne baš kvalitetno jer nemaju dovoljno sredstava, i neće uspjeti kupiti sve potrebne impute za zasijavanje sjetvenih površina, odnosno silažnog kukuruza koji pretežno sijemo za potrebe naših grla”, upozorava Glibanović.
Podsjeća kako je predug period prošao od usvajanja federalnog budžeta do usvajanja Programa poticaja u Vladi FBiH.
“Federalni resorni ministar je svojevremeno obećao da će program poticaja biti usvojen do kraja februara. Međutim, to se nije desilo. Mi smo se nadali da će to obećanje biti ispunjeno, ali smo bili oprezni jer nikada takav pristup ranije nismo imali, uvijek smo dugo čekali na usvajanje programa poticaja. Nažalost, samo je ostao na obećanju. Ovoliko kašnjenje pokazuje da Vlada ima problema u funkcionisanju”, kaže tuzlanski poljoprivrednik.
Sjetva ne može čekati administraciju
Napominje da poljoprivreda ne može čekati jer se svi poslovi moraju obavljati u tačno definisanom roku.
“Postoje agro-rokovi. Ne može se sijati kukuruz ili pšenica kada za to prođe vrijeme. Podsjetit ću vas da Bosna i Hercegovina uvozi proizvoda koji se koriste svakodnevno u ishrani u vrijednosti od preko pet milijardi i to je poražavajuća činjenica. Znamo da je Bosna i Hercegovina bogata kvalitetnim, obradivim poljoprivrednim zemljištem, a ima dovoljan broji ljudi koji rade da možemo proizvesti dovoljno hrane za potrebe stanovništva Bosne i Hercegovine. Godinama upozoravamo vlasti da moramo imati bolji pristup poljoprivrednoj proizvodnji”, navodi naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, puno više vlast mora uložiti truda kako bismo postali prehrambeno suvereni.
“Trenutno imamo rekordan budžet za poticaje s nivoa Federacije. Međutim, dobro znamo da je porast inflacije donio i ogromne prihode u budžete, tako da je bilo logično da raste i izdvajanje za poljoprivrednu proizvodnju. Ako gledamo malo šire, onda možemo reći da smo zemlja koja najmanje izdvaja za poljoprivrednu proizvodnju. Primjera radi, Hrvatska izdvaja oko 800 miliona za poljoprivrednu proizvodnju, i onda možete vidjeti gdje smo mi u svemu tome. To je kap u moru”, podsjeća Glibanović.
Tvrdi da poljoprivrednici mogu proizvoditi više, ali da im je potrebno jače partnerstvo s vlastima.
“Teorija i teren nisu isto. Mi imamo strategiju razvoja poljoprivredne proizvodnje u FBiH, ali nama treba prehrambena strategija. Poljoprivredni proizvođači su mađioničari, jer mi se stalno susrećemo s nekim problemima, s izmjenama pravilnika, poljoprivrednicima se iz godine u godinu traži neka druga dokumentacija. Zbog toga se ljudi boje da ulažu u poljoprivredu, ‘povukli su ljudi ručnu’ kada je riječ o izgradnji objekata i kupovini mehanizacije. Na pravilniku padne sigurno oko 1.000 proizvođača godišnje i zbog toga ljudi odustaju”, podvlači Glibanović.
Ko lovi u mutnom – otkupljivači ili trgovački lanci?
Godinama se se žalili poljoprivrednici i na otkupnu cijenu mlijeka. Smatrali su da je ona niska, međutim, to nije spriječilo drastični rast cijena mlijeka u tržnim centrima.
“Otkupna cijena mlijeka je rasla, ali ne srazmjerno onim tempom kojim je rasla u marketima. Cijena u otkupu i cijena u prodaji nije pratila stvarno stanje poskupljenja imputa u proizvodnji mlijeka. Mi konstantno imamo porast imputa, od sjetve do stočne hrane koju kupujemo za potrebe farme. Mi proizvođači ne možemo reći ko iskorištava ovu situaciju. Ko kupi taj kajmak preko leđa poljoprivrednika neka ispitaju institucije u državi koje bi trebale da vode brigu o tome. Da li su to trgovački lanci ili otkupljivači, neka istraže organi”, jasan je.
Napominje da svi proizvođači nemaju istu otkupnu cijenu mlijeka.
“Otkupljivači imaju različite stavove prema proizvođačima. Imamo male i ekstra velike proizvođače. Otkupljivači su uvijek nagrađivali one koji su proizvodnju povećavali. Mali farmeri, nažalost, imaju otkupnu cijenu i do 70 feninga što je iscrpljujuće. Faktički, više ih na njihovoj farmi košta proizvedeni litar mlijeka nego što su ga prodali. Imamo i proizvođače koji imaju sigurno i preko marke otkupnu cijenu, ali to su proizvođači koji imaju dnevnu proizvodnju preko 3.000 litara mlijeka”, zaključuje Glibanović.
Poljoprivrednici iz FBiH jasni: Ili isplata poticaja do kraja aprila ili protesti i blokade
