Ministar prometa i komunikacija BiH, Edin Forto, održao je sastanak s predstavnicima Sindikata BHANSA-e, nakon čega se obratio medijima i iznio zabrinutost zbog trenutne situacije u kojoj se nalazi ova institucija.
– Suočavamo se s ozbiljnim problemom. Firma iz Slovenije je u međunarodnom arbitražnom postupku dobila presudu protiv BiH zbog duga koji je prouzrokovala Vlada RS. Taj teret je prebačen na BHANSA-u, iako ta institucija s tim dugom nema nikakve veze. Ona je postala kolateralna šteta – rekao je Forto.
Dodao je da je posebno zabrinjavajuće to što bi isplata ove arbitražne presude mogla postati presedan.
– Prema informacijama koje imamo, postoji još nekoliko arbitražnih postupaka, s potencijalnim iznosima koji se mjere u stotinama miliona eura. Ako jednom isplatimo presudu, otvaramo vrata za sve buduće obaveze. To moramo ozbiljno razmotriti – upozorio je ministar.
Forto je istakao da šteta koja bi mogla nastati u slučaju izostanka privremenog finansiranja BHANSA-e daleko premašuje trenutni iznos presude od 110 miliona KM.
– U slučaju da BHANSA obustavi rad ili evropske institucije procijene da ne može obavljati posao na adekvatan način, izgubit ćemo ne samo prihode od preleta – koji se broje u desetinama miliona eura – već i kontrolu nad vlastitim zračnim prostorom. Ta kontrola bi tada bila prepuštena drugim agencijama, a njen povratak bi mogao trajati godinama – ili se možda nikada ni ne bi desio – naglasio je.
– Postoji i realan rizik za funkcionisanje sva četiri međunarodna aerodroma u BiH. Zbog toga sam na sjednici Vijeća ministara insistirao da se, paralelno s rješavanjem arbitražne presude, hitno pripremi odluka o privremenom finansiranju BHANSA-e – kazao je Forto.
Naveo je da je nacrt odluke već pripremljen te da će biti upućen na sjednicu u utorak.
– Ako odluka bude usvojena i osiguraju se potrebna sredstva, bar ćemo privremeno ugasiti “požar”. Danas je problem izazvala RS, sutra to može biti neki kanton ili drugi nivo vlasti. BiH garantuje određene obaveze, ali je važno da štetu snosi onaj ko ju je i prouzrokovao. BHANSA-i moramo osigurati stabilne uslove za rad – zaključio je Forto.
Predsjednik Sindikata kontrolora letenja u Bosni i Hercegovini, Vinko Malnar, poručio je da su zaposlenici BHANSA-e dovedeni u situaciju koja nema nikakve veze s njihovim poslom, već isključivo s politikom.
– Naš posao je da osiguramo siguran let i da putnici brzo i bezbjedno stignu na svoje odredište. Mi smo neprofitna organizacija koja godišnje ostvaruje prihode od oko 85 miliona KM, a dio tih sredstava ide i entitetskim budžetima – pojasnio je Malnar.
Naglasio je da kontrolori letenja nisu kadar koji se može lako pronaći na tržištu rada.
– Ovo nije zanimanje za koje možete jednostavno naći zamjenu na birou. Zato Fortin prijedlog o privremenom finansiranju vidimo kao svjetlo na kraju tunela – rekao je.
Malnar je dodao kako se ne radi “samo” o 500 zaposlenika koji su već ostali bez dijela svojih plata, već i o njihovim porodicama koje zavise od tih primanja.
Podsjetimo, zbog procesa prinudne naplate koji je pokrenula slovenačka firma “Viaduct” nakon dobijenog arbitražnog postupka za ugovor koji je raskinula Vlada Republike Srpske, Eurocontrol je finansijski blokirao Agenciju za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA), a sve s ciljem naplate duga slovenačkoj firmi.
Blokada računa onemogućava normalno poslovanje BHANSA-e, a prihodi od rutnih naknada, koji čine devedeset posto njenog budžeta, trenutno su nedostupni.
Kako bi ublažila posljedice, BHANSA je bila primorana poduzeti mjere predostrožnosti, uključujući i smanjenje plata od 20% za prethodni mjesec.
Kako BUKA nezvanično saznaje plate zaposlenih u BHANSA-i bi mogle biti smanjene za 60% u aprilu, a sve u nastojanju da se sačuva koliko toliko normalno funkcionsanje.
Međutim rad kontrolora leta smatra se jednim od najstresnijih poslova, pa je u ovom trenutku najvažnije da ova situacija što manje utiče na sam rad, međutim to je iznimno teško.
Podsjećamo dug prema Viaductu je nastao nakon što je Vlada Republike Srpske ukinula koncesiju za gradnju hidroelektrane na Vrbasu.
Podsjetimo, koncesiju je entitetska vlada izdala 2004. ali je 2013. odlučila da pravo izgradnje hidroelektrane dodijeli Elektroprivredi RS.
To je nanijelo štetu slovenačkoj firmi i Bosna i Hercegovina dužna je da je namiri, odlučio je Međunarodni sud za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.
„Viaduct“ je zbog toga zatražio prinudnu naplatu, a prema presudi belgijskog suda, zamrznula se se sredstva EUROCONTROL-a prema BHANSA-i.
Ova državna agencija je u krizi koja prijeti da budu zaustavljeni svi preleti, ali i zatvoreni svi aerodromi u državi. Mnogim nije jasno: otkud u svemu tome BHANSA, budući da ona uopšte nije strana u postupku.
“Radi se o državnoj imovini. Država je formirala agenciju da u ime države obavlja djelatnosti kontrole vazdušnog saobraćaja i tako ostvaruje prihode. U postupku izvršenja tražilac izvršenja bira imovinu za koju smatra da je podobna za izvršenja. Postoje domaća i međunarodna pravila koja propisuju način izvršenje ovakvih arbitražnih ili sudskih odluka”, pojašnjava adovkat VIaduct-a Baroš.
Dodaje da je EUROCONTROL samo jedan od puteva za naplatu duga i to nije prvi put da se putem EUROCONTROL-a naplaćuje dug.
“Već je bilo presuda i međunarodnih arbitražnih presuda koje su se naplatile na taj način. Dakle, to nije pitanje BHANSA-e, ni Centralne banke, nego je osnovno pitanje zašto državne institucije ne poštuju pravosnažne i izvršne međunarodne presude”, kaže Nenad Baroš advokat Viadukta za BUKU.
Baroš je izjavio za Klix kako je organizovan sastanak sa timom za pregovore koji je formiran od Vijeća ministara BiH te kako su shvatili da postoji volja za izvršenje obaveza.
“U tom smislu smo ponudili da ostavimo rok od tri mjeseca za izvršenje presude i da u tom roku ne obračunavamo kamatu, na taj način bi BiH uštedila negdje oko 800.000 eura na ime kamata”, ističe on.
Ponuđeno je da se, u slučaju dogovora, obustave sve pokrenute izvršne postupke na teritoriji BiH dok bi postupke izvršenja u Belgiji i Luksemburgu obustavili odmah nakon kompletne isplate po presudi.
Blokada sredstava iz Eurocontrola stvorila je ozbiljan finansijski pritisak na BHANSU, čiji prihodi od rutnih naknada (preleta) čine više od 90% ukupnih prihoda. Bez tih sredstava, funkcionisanje sistema koji mora raditi 24/7 postaje neodrživo.
“Iako BHANSA nije povukla nijednu marku iz budžeta, uplatila je u 2024. godini više od 19,2 miliona KM entitetskim budžetima, dok se za 2025. prognozira cifra preko 20,3 miliona KM. S druge strane – blokada Eurocontrola dovodi do scenarija u kojem BHANSA neće moći pokrivati ni osnovne troškove poput goriva, servisa, režija i održavanja kritične opreme. Kontrolori letenja su među najodgovornijim i najopterećenijim zanimanjima u društvu. Svaka greška može imati tragične posljedice. Danas rade u atmosferi neizvjesnosti, stresa i zabrinutosti za egzistenciju, što direktno utiče na koncentraciju i sigurnost” saopštili su Reprezentativni sindikati.
Prema nezvaničnim informacijama BUKE, pored mogućnosti zatvaranja svih operativnih aerodroma na teritoriji BiH ( Sarajevo, Mostar, Tuzla, Banjaluka), krajnja mjera i posljedica ove teške krize moglo bi biti zatvaranje vazdušnog prostora iznad BiH gdje nema ni ulazaka ni izlazaka iz njega kao ni preleta preko zemlje. Bosna i Hercegovina bi se tako, prema saznanjima BUKE, mogla naći u situaciji koja se ne pamti od kovida (tada je to bio globalni problem), a Bosna i Hercegovina bi izgledala kao Ukrajina na početku rata.
Reprezentativni sindikati BHANSE i Udruženje kontrolora letenja pozivaju Savjet ministara BiH i Ministarstvo finansija da hitno reaguju. Traži se primjena člana 23 Zakona o BHANSA-i, koji jasno navodi da zaposleni nisu odgovorni za dugove koje institucija nije sama stvorila.
Posebno je zabrinjavajuće što se dug prema Viaduktu povećava za 18.000 KM dnevno, a trenutno iznosi preko 110 miliona KM. Iako je spor proizašao iz odluke Vlade RS-a koja je raskinula ugovor o koncesiji za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu, teret pada na potpuno nevezanu instituciju – BHANSU.
Situacija je već eskalirala do međunarodnih razmjera. Organizacije ATCEUC i IFATCA, čiji su članovi i bosanskohercegovački kontrolori, pokrenule su konkretne međunarodne mehanizme kako bi zaustavile ovu praksu i osigurale finansijsku stabilnost BHANSE.
Uključene su i domaće i međunarodne institucije, uključujući Ured visokog predstavnika (OHR) i Ombudsmane za ljudska prava. U svim apelima se naglašava: “Vazdušni prostor BiH nije samo naš – on je dio globalnog sistema.”
“Neprihvatljivo je da se uposlenici BHANSE koriste kao sredstvo za servisiranje duga koji nisu izazvali. Ako se hitno ne pronađe rješenje, sindikati će pokrenuti sve zakonom dostupne mjere zaštite svojih članova. Niko nema pravo da ugrožava sigurnost neba iznad BiH – a upravo to se sada dešava.” saopštili su sindikati
Savjet ministara Bosne i Hercegovine upoznao se s Informacijom predsjedavajuće Borjane Krišto o održavanju vanredne sjednice Fiskalnog savjeta BiH, i nemogućnosti dogovora zbog veta iz Federacije BiH a u vezi sa izmirenjem duga.
“Radi sprječavanja daljnjih štetnih posljedica po imovinske interese Bosne i Hercegovine i njenih institucija, uz uvažavanje odredbi Zakona o finansiranju institucija BiH i Informacije Ministarstva finansija i trezora BiH s 53. izvanredne sjednice, Vijeće ministara BiH je naložilo Ministarstvu finansija i trezora da žurno pripremi i Vijeću ministara BiH dostavi do naredne sjednice (22. 4. 2025. godine) korigirani tekst Nacrta zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu u kojem će se, bez povećanja okvira za finansiranje institucija BiH, planirati sredstva za izvršenje arbitražne presude ICSID Tribunala u iznosu 110 miliona KM.
U međuvremenu je Opštinski sud u Mostaru donio rješenje o zapljeni imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja se nalazi u tom gradu.
Pokrenut je postupak prinudne naplate, ali odluka suda još uvijek nije pravosnažna, te je u toku žalbeni postupak.
Iz Centralne banke BiH su potvrdili da su primili Rješenje o izvršenju od Opštinskog suda u Mostaru, kojim se nalaže zapljena njihove imovine.
“U skladu sa zakonom, CBBiH je blagovremeno uložila prigovor na navedeno rješenje, a postupak po tom prigovoru još uvijek nije okončan. Iako nije bila stranka ni u jednom sudskom postupku u vezi s potraživanjem firme ‘Viaduct’, niti ima bilo kakvu ugovornu ili pravnu obavezu prema pomenutoj firmi, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je dovedena u situaciju da koristi sva zakonom propisana pravna sredstva kako bi zaštitila svoju imovinu”, istakli su iz Centralne banke.
Portal BUKA uputio je BHANSA pitanja u vezi sa novonastalom situacijom te mogućim rješenjima situacije, ali još uvijek nismo dobili komentar.