Otprilike u isto vrijeme kad i divljim šparogama, najčešće s kojim sedmicom zakašnjenja, počinje sezona kuka. Premda se u Hercegovini i njoj bliskim krajevima Hrvatske naziv kuka koristi i za divlje šparoge, ove dvije biljke ne bismo smjeli brkati – što se, slučajno ili namjerno, ponekad događa kada se manje cijenjena kuka nudi na prodaju kao šparoga.
Kuka (ponegdje još i bljušć, bljušt, bruškandul, kukača ili kukovina) je samonikla biljka koja raste uz ivice livada, hrastovih i bukovih šuma, u kamenjaru, uz suhozide ili drače.
Ova čudesna biljka sve češće zauzima mjesto na trpezama, pijacama i jelovnicima restorana koji prate ritam prirode. Tanke, elegantne, blago gorkaste – kuke nisu samo delikates, već i prirodni saveznik zdravlja.
One su prava mala riznica ljekovitih sastojaka, i to iz potpuno besplatne prirodne apoteke.
🔸 Čiste organizam – zahvaljujući moćnim antioksidansima i jedinjenjima poput asparagina, pomažu detoksikaciju jetre i bubrega.
🔸 Poboljšavaju varenje – vlakna u kukama regulišu probavu i čiste crijeva.
🔸 Smanjuju stres i pomažu mentalni fokus – bogate su vitaminima B kompleksa, koji umanjuju nervozu i umor.
🔸 Jačaju imunitet – visoke koncentracije vitamina A, C i E podižu otpornost tijela.
🔸 Čuvaju srce – pomažu regulaciju holesterola i krvnog pritiska.
🔸 Podržavaju hormonalnu ravnotežu – posebno kod žena u PMS-u i menopauzi.
Bilo da ih dodate u omlet, rižoto, pitu ili ih samo operete i prelijete maslinovim uljem – kuke će vašem tanjiru dati i ukus i snagu.
Ali oprez! Prilikom branja, važno je biljku ne čupati iz korijena, kako bi nastavila da raste i narednih godina. Prava prirodna čuda dolaze uz poštovanje – i umjerenost.
Na pijacama prodaju po cijeni od 2 do 3 KM za malu vezicu, a oni koji znaju gdje ih tražiti u prirodi, kažu da su jutra i predvečerja idealna za branje.
Ako tražiš najzdraviji način da uđeš u proljeće – priroda ga je već ponudila. Kuka a nije samo hrana. To je povratak sebi.