Cijena sirove nafte “brent” doživjela je strmoglav pad spustivši se za 15 odsto i dostigavši najniži nivo u posljednje četiri godine. Ovaj drastičan pad na svjetskim berzama otvorio je nadu za značajnije smanjenje cijena goriva na benzinskim pumpama širom Srpske.
Prema grubim procjenama, ukoliko bi domaći distributeri i rafinerije ispratili ovaj negativni trend, litar goriva bi mogao pojeftiniti za oko 15 feninga, sa sadašnjih 2,35 KM na oko 2,20 KM. Ova korekcija bi, po logici tržišta, mogla lančano uticati i na snižavanje cijena ostale robe i usluga.
Poređenja radi, kada je cijena barela nafte posljednji put bila na sličnom nivou (februar 2021.), gorivo je koštalo između 1,95 i 2,00 KM po litru. Uzimajući u obzir rast rafinerijskih marži i troškova prevoza u međuvremenu, realna cijena bi, prema jednostavnoj računici, mogla biti oko 2,20 KM.
Međutim, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Srpske, Đorđe Savić, upozorava da građani ne bi trebali očekivati značajnije pojeftinjenje. On smatra da je moguće blago sniženje cijena kod pojedinih distributera, ali tek za par feninga po litru.
Prema njegovim riječima, veće korekcije su realne samo ukoliko se pad cijena nafte nastavi i barel se približi granici od 60 dolara. Savić objašnjava da se trenutne nabavne veleprodajne cijene goriva kreću oko 1,72 KM, te da se dodavanjem akciza, troškova i tarifa dolazi do maloprodajne cijene od 2,35 KM.
“Ukoliko se sirova nafta zadrži na trenutnom nivou od 63 do 64 dolara, nisu realne veće korekcije cijena goriva na našim pumpama. Trenutne nabavne veleprodajne cijene goriva kreću se oko 1,72 marke. Ako ovome dodamo akcize, troškove i tarife, dolazimo do maloprodajne cijene goriva od 2,35, koliko ona i danas iznosi”, objasnio je Savić za “Glas Srpske“.
Analitičari već duže vrijeme ukazuju na fenomen “raketa i perje” – brzo poskupljenje goriva pri rastu cijena na svjetskom tržištu i sporo pojeftinjenje kada cijene padaju. Ovaj trend, prisutan širom svijeta, pa i u razvijenim zemljama, sada dolazi do izražaja.
Najnoviji poremećaj na berzama započeo je 2. i 3. aprila, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio globalne carine, posebno usmjerene prema Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte. Iako energetski sektor nije direktno pogođen carinama, strah od globalne recesije izazvao je brzu reakciju tržišta. Dodatni pritisak stvorio je neočekivani porast proizvodnje nafte pojedinih članica OPEK-a. Ovaj dvostruki udar ostavio je tržište energije u šoku, a analitičari “Goldman Saksa” povećali su procjenu šanse za recesiju u narednih 12 mjeseci sa 35 na 45 odsto.
Iako bi pad cijena nafte mogao donijeti kratkotrajno olakšanje evropskim ekonomijama pogođenim inflacijom, Evropska centralna banka upozorava da bi trajno niske cijene mogle destimulisati ulaganja u obnovljive izvore energije. Za Saudijsku Arabiju, s druge strane, povećanje proizvodnje predstavlja rizičan potez, s obzirom na to da joj trebaju cijene nafte iznad 80 dolara po barelu za uravnoteženje budžeta.