Evropska komisija će iduće nedjelje donijeti protivmjere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminijuma i čelika, dok će odgovor na uvođenje carina na automobile i recipročnih carina od 20 odsto za veliki broj proizvoda uslijediti nakon analiza i konsultacija sa državama članicama.
Od 12. marta na snazi je odluka o 25-procentnim carinama na uvoz aluminijuma i čelika u Sjedinjene Američke Države iz cijelog svijeta, a od 3. aprila takođe 25 procenata na sve automobile i dijelove automobila koji se ne proizvode u SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp je 2. aprila objavio trgovinski rat cijelom svijetu recipročnim carinama, minimalno 10 odsto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u srijedu, 9. aprila, prenosi Nova.
Evropskoj uniji je odredio carine od 20%, a Kini 34 odsto.
I dalje ostaje nejasno da li će carine ostati trajno ili su dio taktike za postizanje ustupaka. Tramp je rekao da će mu carine dati “veliku moć u pregovorima”.
Komisija se konsultovala sa državama članicama o protivmjerama na američke carine na čelik i aluminijum i odluka bi trebalo da bude donesena u srijedu i stupi na snagu 15. aprila.
Odluka se donosi na prijedlog Komisije u okviru postupka komitologije, što u praksi znači da Komisija može donijeti odluku ako joj se ne usprotivi kvalifikovana većina (55 procenata država članica koje predstavljaju najmanje 65 procenata ukupnog stanovništva EU).
U slučaju da nema kvalifikovane većine ni za ni protiv prijedloga, Komisija može samostalno da odluči.
Komisija je najavila srazmjeran odgovor u vrijednosti do 26 milijardi evra, što odgovara ekonomskom obimu američkih carina.
Što se tiče protivmjera na američke carine na automobile i dijelove automobila, kao i na recipročne carine od 20 procenata, Komisija ističe da neće žuriti i da želi sve temeljno analizirati.
Komisija svoj pristup bazira na tri elementa: pregovorima, protivmjerama i diverzifikaciji trgovine. Želi pokušati kroz pregovore da pronađe rješenje za neopravdane i štetne carine, pri čemu kao veliki adut vidi snagu svog unutrašnjeg tržišta. Ako pregovori ne uspiju, uslijediće protivmjere.
“Nakon odluke američke administracije da uvede sveobuhvatne carine na robu iz Evropske unije, EU će odgovoriti smireno, pažljivo i postepeno i prije svega jedinstveno, dok budemo kalibrisali svoj odgovor.
Nećemo reagovati ishitreno, želimo da damo pregovorima sve šanse za postizanje poštenog dogovora, na dobrobit obje strane”, izjavio je komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
U Komisiji ne žele da spekulišu o konkretnim mjerama i naglašavaju da je “sve na stolu”.
“Sve opcije su u igri i ne želimo da nagađamo šta ćemo tačno preduzeti”, rekao je visoki zvaničnik Komisije koji je želio da ostane anoniman.
Pritom će se voditi računa da eventualne protivmjere budu što bolnije za SAD, a da istovremeno nanesu što manje štete Evropi – dakle, uvodiće se carine na američke proizvode za koje postoji alternativa.
“Nećemo uvoditi carine na proizvode koje ne proizvodimo, dok su Amerikanci uveli carine, na primjer, na kafu ili banane, koje uopšte ne proizvode”, rekao je neimenovani zvaničnik Komisije.
Dodao je da Evropljani imaju alternativu, na primjer, za Harley Davidson motocikle, Levi's farmerke ili soju.
Prema prvim procjenama Komisije, recipročne carine od 20 procenata odnose se na oko 290 milijardi evra evropskog izvoza u SAD, što bi Amerikancima donijelo prihode od 58 milijardi evra.
Na automobile i dijelove automobila koje EU izvozi u vrijednosti od oko 66 milijardi evra, prihod od carina od 25 procenata iznosio bi 16,5 milijardi evra, dok bi na izvoz aluminijuma i čelika u vrijednosti od 26 milijardi evra carinski prihod iznosio 6,5 milijardi evra, piše Index.hr.
Ukupno, dodatne američke carine odnose se na robu u vrijednosti oko 380 milijardi evra, što je oko 70 procenata ukupnog izvoza iz EU u Sjedinjene Države.
Time bi SAD ostvarile carinski prihod od 81 milijardu evra godišnje, umjesto sadašnjih sedam milijardi. Ipak, iznos od oko 80 milijardi mogao bi biti dostignut samo ako se zadrži isti obim trgovine, što je malo vjerovatno jer se sa carinskim barijerama obim trgovine smanjuje.
Komisija ima isključivu nadležnost u spoljnoj trgovini i države članice ne mogu direktno pregovarati sa Trampovom administracijom.
Pritom se mora voditi računa o ravnomjernoj raspodjeli tereta protivmjera, jer nisu sve članice jednako zavisne od trgovine sa SAD. Najizloženije su Irska, Njemačka i Italija.
Zbog toga će u traženju odgovora na pitanje koje mjere preduzeti i koje proizvode opteretiti carinama jedinstvo EU biti na velikom testu jer će neke članice tražiti da se sa liste ukloni određeni američki proizvod kako bi izbjegle američku odmazdu za svoje izvozne adute.
Spekuliše se, na primjer, da Francuska traži da se sa liste proizvoda na koje se planira uvesti carina ukloni američki burbon jer je Tramp zaprijetio carinama od 200 procenata na francuska vina.
U Komisiji su svjesni da u pregovorima sa SAD moraju biti u snažnoj poziciji, te ističu da je sve na stolu i da nijedna protivmjera nije isključena. To može značiti i oporezivanje digitalnih usluga američkih tehnoloških kompanija poput “Applea”, “Amazona”, “Mete” ili finansijskih usluga (PayPal).
Komisija ima i moćan instrument koji neki nazivaju “nuklearna opcija”. Radi se o instrumentu za borbu protiv prinude, koji EU omogućava da uvede protivmjere zemljama koje koriste ekonomsku prinudu i trgovinu kako bi uticale na odluke Unije. Instrument za borbu protiv prinude (ACI) predviđa širok spektar mogućih protivmjera ako određena zemlja ne odustane od primjene prinude.
One uključuju uvođenje carina, ograničenje trgovine uslugama i trgovinskih aspekata prava intelektualne svojine, kao i ograničavanje pristupa stranim direktnim investicijama i javnim nabavkama. Taj instrument do sada nikada nije korišćen, a prvobitno je zamišljen kao sredstvo odvraćanja od kineskog pritiska.