Britanski ekonomist, bivši glavni ekonomist Goldman Sachsa Jim O‘Neill, kaže da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo razmisliti o tome što može dobiti i ponuditi ostatku svijeta kao odgovor na američke carine. Kaže da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo razgovarati s drugim članicama G7 skupine o smanjenju trgovinskih prepreka, posebno za prekogranične usluge.
– Najvažnije je da se drugdje u svijetu ozbiljnije bavimo očitim stvarima koje bi bile u našu korist, a u to bih uključio i Kinu i Indiju, kaže O‘Neill i dodaje da je, ako SAD želi nametnuti carine, izvedivo da se druga velika gospodarstva restrukturiraju i zaustave svoju “ovisnost o američkom potrošaču”.
Trumpove carine šire strah od trgovinskih ratova i recesije
Države diljem svijeta prijete pokretanjem trgovinskog rata sa SAD-om nakon što je njegov predsjednik Donald Trump najavio visoke carine za gotovo sve zemlje i time potaknuo pad burzi i rast cijena dobara na svjetskom tržištu.
Mjere koje je Trump najavio u srijedu pokrenule su pad svjetskih financijskih tržišta i naišle na osude drugih svjetskih čelnika koji govore o kraju nekoliko desetljeća duge liberalizacije trgovine, predvođene samim Washingtonom.
U Japanu, jednim od najvećih trgovinskih partnera SAD-a, premijer Shigeru Ishiba rekao je da su carine stvorile „nacionalnu krizu”. Dionice na tokijskoj burzi u petak se kreću prema najgorem danu poslovanja u nekoliko godina.
Investicijska banka JP Morgan tvrdi kako sada postoji 60 posto šansi da će svjetska ekonomija do kraja godine ući u recesiju.
Iz Bijele kuće stižu disonantni tonovi o tome hoće li carine biti trajne ili su samo taktika za dobivanje ustupaka. Sam Trump rekao je da će one SAD-u dati „veću snagu u pregovorima”.
Carine koje je SAD najavio u ponedjeljak najviše su u više od stoljeća: Washington uvodi 10 posto minimalne carine na sav uvoz, te više razine za niz država.
To će vjerojatno povisiti cijene za američke potrošače za raznovrsne proizvode, od kanabisa i tenisica za trčanje do Appleovog iPhonea – ako ta američka tehnološka tvrtka nove troškove prebaci na potrošače, njegov popularni model telefona mogao bi koštati gotovo 2,3 tisuće dolara, pokazuju projekcije financijske institucije Rosenblatt Securities.
Tvrtke u SAD-u i svijetu krenule su s prilagođavanjem novoj situaciji. Automobilska korporacija Stellantis najavila je da će otpustiti američke radnike i zatvoriti svoje tvornice u Kanadi i Meksiku, a General Motors je najavio povećanje proizvodnje na američkom teritoriju.
Kanadski premijer Mark Carney rekao je da je SAD napustio svoju povijesnu ulogu predvodnika međunarodne ekonomske suradnje.
„Svjetsko gospodarstvo danas je temeljno drugačije nego što je bilo jučer”, naglasio je u televizijskom obraćanju kojim je najavio niz protumjera.
Kina je najavila odmazdu za 54 posto carina na njezin izvoz u SAD, kao i Europska unija, suočena s 20 posto carina.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je europske države da zaustave investicije u SAD. Drugi američki trgovinski partneri poput Japana, Južne Koreje, Meksika i Indije najavili su da će se zasad suzdržati od uvođenja recipročnih mjera kako bi pokušali dobiti ustupke. Britanski ministar vanjskih poslova rekao je da London radi na postizanju trgovinskog sporazuma sa SAD-om.
Nema povlačenja?
No saveznici i rivali Washingtona ističu kako je ovaj potez zadao snažan udarac svjetskim trgovinama.
Carine „jasno predstavljaju značajan rizik za svjetske izglede u vrijeme usporenog rasta”, rekla je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva i pozvala Washington da radi na ublažavanju trgovinskih tenzija s partnerima i time umanji neizvjesnost.
Američki ministar trgovine Howard Lutnick i viši trgovinski savjetnik Peter Navarro su obojica u četvrtak poručila predsjedniku da se ne povlači te da povećanje carina ne može biti predmet pregovora.
Čini se da im je Trump poslije proturječio jer je novinarima kazao da carine SAD-u daju „veću snagu u pregovorima”.
„Dobro sam ih koristio u prvoj vladi, kao što ste vidjeli, ali sada ih podižemo na potpuno novu razinu”.
U međuvremenu diljem svijeta padaju dionice i cijene nafte, kao i vrijednost američkog dolara. Analitičari upozoravaju da bi carine mogle ugroziti potražnju, uznemiriti opskrbne lance i naštetiti prihodima korporacija.
Američki Dow pao je za gotovo četiri posto, što je najveći jednodnevni pad od lipnja 2020. godine. S&P 500 je izgubio gotovo pet posto, a Nasdaq za šest posto, što je najgori pad od pandemijskog ožujka 2020. godine.
Američke tvrtke sa značajnom prekomorskom proizvodnjom najteže su pogođene. Nike je izgubio 14, a Apple devet posto vrijednosti.
Trgovinske barijere
Trump tvrdi da su „recipročne” carine odgovor na trgovinske barijere postavljene pred američkim izvozom, a njegovi suradnici tvrde da će one vratiti industriju u SAD i otvoriti tržišta u inozemstvu, iako sami priznaju da će za to trebati vremena.
Dio analitičara pokazao je kako je Trumpov tim stigao do izračuna navodnih trgovinskih barijera zapravo putem deficita koje SAD ima s određenim državama. Trump je primjerice tako uveo 50 posto carina Lesotu, državi na jugu Afrike koja u SAD izvozi dijamante, no zbog svog siromaštva ne uvozi američke proizvode te na njih nema 50 posto carina. Kritičari upozoravaju da će Trump teško ‘vratiti‘ proizvodnju dijamanata u SAD.
Trumpov potpredsjednik J.D. Vance je pak u razgovoru za Newsmax kritizirao kritičare zbog njihove kratkoročne perspektive.
Smisao carina koje je uveo njegov šef su „nacionalna sigurnost proizvodnje i proizvodnja stvari koje su nam potrebne, od čelika do lijekova”, rekao je potpredsjednik.
Od povratka u Bijelu kuću u siječnju Trumpov pristup prijetnjama, pa povlačenjem prijetnja carinama ugrozio je povjerenje potrošača i poslovnog svijeta. Trump se može ponovno povući jer najavljene carine stupaju na snagu tek 9. travnja.
„Plan carina se ne čini dobro osmišljen. Trgovinski pregovori su visoko tehnička disciplina, a mi smatramo da ovi prijedlozi ne pružaju ozbiljan temelj za pregovore s bilo kojom zemljom”, rekao je James Lucier, jedan od osnivača investicijske tvrtke Capital Alpha.
Ekonomisti upozoravaju da bi carine mogle povisiti inflaciju, povećati rizik od recesije u SAD-u i za nekoliko tisuća dolara povisiti životne troškove američkih stanovnika.
Analitičari upozoravaju da bi carine mogle otuđiti saveznike u Aziji i ugroziti strateške napore SAD-a da obuzda Kinu.
Trump uvodi 24 posto carina Japanu i 25 posto Južnoj Koreji. Obje zemlje su dom američkih vojnih baza. SAD je namijenio i 32 posto carina Tajvanu, u vrijeme dok je taj demokratski otok pod vojnim pritiskom Kine.
Trump: ‘Iz svih zemalja su nas zvali‘
Nakon nametanja svojih carina, Donald Trump je jučer rekao da će biti otvoren za pregovore s drugim zemljama. No to ovisi o tome imaju li te zemlje ‘nešto fenomenalno‘ za ponuditi, rekao je.
Trump je ostao pri svom stavu da druge zemlje već dugo iskorištavaju SAD i on želi da to prestane.
– Carine nam daju veliku moć za pregovore, rekao je Trump i dodao da su ga iz svih zemalja zvali.
Na pitanje što bi bilo potrebno da on popusti, rekao je:
– Ako netko kaže da ćemo im dati nešto tako fenomenalno, može dok god oni nama daju nešto što je dobro, rekao je Trump.
Londonski indeks FTSE dodatno pao
Londonski indeks tvrtki FTSE 100 dodatno je pao nakon što su se jutros otvorila gradska financijska tržišta.
Indeks je odmah nakon početka trgovanja skliznuo za 0,53 posto, odnosno oko 45 bodova, na 8429,98 bodova.
Pad je uslijedio nakon daljnjeg pada na azijskim tržištima nakon što je na snagu stupila tarifna politika Donalda Trumpa.
Europske burze i dalje pod pritiskom
Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica znatno pale drugi dan zaredom jer se zbog strahovanja ulagača od eskalacije carinskog rata i rizika od recesije tržišta ne smiruju.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,9 posto i na putu je tjednog gubitka od 4,4 posto.
Jutros je londonski FTSE indeks skliznuo 0,50 posto, na 8.430 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,69 posto, na 21.567 bodova, a pariški CAC 0,68 posto, na 7.547 bodova.
I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu više od 1 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo 2,75 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,9 i 2,4 posto. Na kineskim se burzama zbog praznika ne radi.
Svjetske se burze uspijevaju smiriti nakon što ih je jučer uzdrmala odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o uvođenju većih recipročnih carina nego što se očekivalo.
Od 5. travnja na gotovo sav uvoz u SAD naplaćivat će se carina od 10 posto, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit od 9. travnja primjenjivat će se i dodatne carine.
Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih gospodarstava, pa i recesiju.
Kada se nove carine počnu primjenjivati, efektivna carinska stopa dosegnut će, računaju analitičari, 22 posto, što nije viđeno od 1910. godine.
„Ako carine ostanu na tim razinama, u drugom ili trećem kvartalu vrlo je moguća recesija u nekim gospodarstvima. U tom bi slučaju istodobno na tržištima kapitala zavladali ‘medvjedi‘”, kaže David Bahnsen, direktor u tvrtki Bahnsen Group.
Na Wall Streetu su jučer burzovni indeksi zabilježili najveći dnevni pad od 2020. godine, pri čemu se S&P 500 indeks pridružio Nasdaqu u području korekcije, što znači da je pao više od 10 posto u odnosu na svoju prethodnu rekordnu razinu, dosegnutu u veljači.
Ako indeksi padnu više od 20 posto ispod rekordne razine, bilo bi to ‘tržište medvjeda‘.
Direktni utjecaj američkih carina na hrvatski ICT ograničen, ali posredno značajan
Hrvatski IT/ICT sektor uvelike izvozi softverske usluge pa će direktni utjecaj novih američkih carina na izvoz u SAD biti ograničen, ali posredni može biti značajan, komentar je granske udruge HUP ICT, iz koje dodaju da prema njihovim kontaktima s američkim veleposlanstvom, usluge za sada ostaju izvan tog ‘udara‘.
“Kako su istaknuli i neki domaći ekonomski analitičari, tekući račun bilance plaćanja između EU i SAD-a pokazuje uravnoteženost tijekom posljednjih nekoliko godina, nikako lošiju poziciju SAD-a u odnosu na EU, kako ističe američki predsjednik Donald Trump. No, ta uravnoteženost sada je ozbiljno nagrižena. Nove američke carine najviše će pogoditi trgovinu robom, odnosno, proizvodima, dok prema našim kontaktima s američkim veleposlanstvom, usluge za sada ostaju izvan tog udara”, kaže predsjednik HUP ICT-ja Hrvoje Josip Balen.
Ipak, smatra da nove američke mjere mogu utjecati i na domaći IT/ICT sektor jer se u velikoj mjeri oslanja na uvoz tehnoloških komponenti (poslužitelji, mrežna oprema, računalni sklopovi), ali i korištenjem usluga platformi tehnoloških kompanija poput Amazona, Googlea ili Mete, čija su sjedišta u velikom postotku u SAD-u.
“Ako dođe do poremećaja u globalnim lancima opskrbe i povećanja cijena, to može utjecati na marže i investicije u tehnološku infrastrukturu. Ne smijemo zanemariti da je svijet u ekonomskom smislu već duboko globaliziran te da i mnoge američke IT kompanije imaju razvojne centre u Europi, uključujući Hrvatsku. Ako se trgovinski odnosi između EU i SAD-a pogoršaju, neke tvrtke mogle bi revidirati strategije poslovanja i alokaciju resursa, što nikako nije dobro za daljnji rast i razvoj ne samo IT/ICT sektora, nego i svih industrija koje su na njega naslonjene”, upozorava Balen.
Dodatna bojazan postoji, kako kaže, i u vidu utjecaja na svakodnevne poslovne procese u segmentu korištenja usluga tehnoloških kompanija, a iako nove američke carine za sada ne pogađaju usluge, već uglavnom fizičke proizvode, u HUP ICT-ju se nadaju da se njihov opseg neće proširiti. Tada bi efekti “tarifa“ i “kontratarifa“ mogli značajno podići cijene digitalizacije i usporiti tehnološku konkurentnost kompanija u odnosu na Aziju, i to s obje strane Atlantika.
Također, pojava mogućih “kontratarifa“ velikih tehnoloških tvrtki moglo bi dovesti do znatno viših cijena oglašavanja na platformama i društvenim mrežama, smanjiti profitabilnost svih industrija i izazvati traženje alternativnih rješenja.
“Dugoročno, rastuća trgovinska napetost može smanjiti potrošnju i marketinške budžete, što će dodatno utjecati na aspekt oglašavanja i ulaganja u marketinške aktivnosti. Time bi se otvorila i zanimljiva fronta EU prema nekim drugim platformama, poput npr. TikToka, a koja će nam možda postati unosnija i prihvatljivija za oglašavanje, čime američke tvrtke mogu izgubiti velik dio korisnika”, poručuje Balen.
Azijske burze ponovno pale, dolar pod pritiskom
Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, drugi dan zaredom, a oštro je pao i tečaj dolara jer se ulagači plaše eskalacije trgovinskog rata i recesije nakon što je Washington najavio drastične carine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 6,30 sati u minusu više od 1 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo više od 3,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji pale između 1,8 i 2,3 posto. Na kineskim se burzama zbog praznika ne radi.
Azijske burze ne uspijevaju se smiriti, nakon što ih je jučer uzdrmala odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o uvođenju većih recipročnih carina nego što se očekivalo.
Od 5. travnja na gotovo sav uvoz u SAD naplaćivat će se carina od 10 posto, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit od 9. travnja primjenjivat će se i dodatne carine.
Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih gospodarstava, pa i recesiju.
Kada se nove carine počnu primjenjivati, efektivna carinska stopa dosegnut će, računaju analitičari, 22 posto, što nije viđeno od 1910. godine.
– Ako carine ostanu na tim razinama, u drugom ili trećem kvartalu vrlo je moguća recesija u nekim gospodarstvima. U tom bi slučaju istodobno na tržištima kapitala zavladali ‘medvjedi‘ – kaže David Bahnsen, direktor u tvrtki Bahnsen Group.
Na Wall Streetu su jučer burzovni indeksi zabilježili najveći dnevni pad od 2020. godine, pri čemu se S&P 500 indeks pridružio Nasdaqu u području korekcije, što znači da je pao više od 10 posto u odnosu na svoju prethodnu rekordnu razinu, dosegnutu u veljači.
Ako indeksi padnu više od 20 posto ispod rekordne razine, bilo bi to ‘tržište medvjeda‘.
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najnižu razinu u šest mjeseci.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 101,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,13 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo s jučerašnjih 147,25 na 145,90 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1060 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0915 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom jer se trgovci plaše usporavanja rasta gospodarstava, a time i potražnje za ‘crnim zlatom‘. Cijena barela na londonskom tržištu pala je jutros 0,84 posto, na 69,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,91 posto, na 66,35 dolara.
Na Wall Streetu izbrisano 2.400 milijardi dolara
Nakon što je Washington najavio uvođenje drastičnih carina, u četvrtak su sve najveće svjetske burze oštro pale, pri čemu je samo na Wall Streetu izbrisano oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.
Od kada je u srijedu navečer predsjednik SAD-a Donald Trump najavio carine od 10 posto na sav uvoz, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit i dodatne recipročne carine, na svjetskim je burzama zavladala panika.
Jer, to bi moglo izazvati eskalaciju carinskog rata, poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, pa i recesiju u nekima od njih.
Prve su se na udaru u četvrtak našle azijske burze jer je Trump najavio drastične recipročne carine na uvoz iz Kine, Japana, Indije, Tajvana, Južne Koreje…
Na uvoz iz Kine, na koje se već naplaćuju carine od 20 posto, ubuduće će se primjenjivati i dodatne carine od 34 posto, na uvoz iz Japana 24 posto, iz Indije 26, iz Južne Koreje 25 posto…
Zbog toga su u četvrtak cijene dionica pale na svima azijskim burzama, a najviše u Japanu, Južnoj Koreji i Hong Kongu.
Slijedile su europske burze, na kojima su od samog otvaranja indeksi bili u dubokom minusu jer je Trump najavio dodatne carine na uvoz iz Europske unije od 20 posto, a mnogi europski čelnici uzvratili su oštrim tonom i najavili protumjere.
Na kraju trgovanja londonski FTSE indeks našao se u minusu od 1,55 posto, na 8.474 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,01 posto, na 21.717 bodova, a pariški CAC 3,31 posto, na 7.598 bodova.
I na kraju dana, na udaru se našao Wall Street. Dow Jones indeks pao je 3,98 posto, na 40.545 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,84 posto, na 5.396 bodova, a Nasdaq indeks 5,97 posto, na 16.550 bodova.
Za sva tri indeksa to je najveći dnevni pad od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog koronakrize. Time je jučer izbrisano oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.
Pritom su među najvećim gubitnicama bile dionice niza tehnoloških divova. Cijena Applea potonula je 9,2 posto, Amazona 9, Nvidie gotovo 8 posto…
Trumpove carine veće su nego što se očekivalo, pa analitičari užurbano rade na novim procjenama o utjecaju toga na američko i svjetsko gospodarstvo. Pritom su otvorena mnoga pitanja, među ostalim kako će najveće zemlje svijeta reagirati.
Kina i Europska unija najavile su protumjere. Južna Koreja, Meksiko, Indija i još nekoliko zemalja poručile su da će se zasad suzdržati i pokušati pregovarati.
– Na tržištu je i dalje puno više pitanja nego odgovora – kaže Steven DeSanctis, strateg u tvrtki Jefferies Financial Group.
I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu jučer pali, jedino je porastao VIX indeks ‘straha‘, koji je po prvi put od kolovoza probio iznad razine od 30 bodova. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
Trump je u četvrtak poručio kako je otvoren za pregovore.
– Trumpova vlada možda igra ‘igru kukavice‘ s trgovinskim partnerima – tko će prvi popustiti – no investitori nisu voljni čekati rezultate. Prvo će prodavati, a potom postavljati pitanja – kaže Michael Arone, strateg u tvrtki State Street Global Advisors.
Stoga se i idućih dana na svjetskim burzama očekuje nesigurno trgovanje.
Globalne burze su potonule, dan nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio opsežne nove carine za koje se predviđa da će povisiti cijene i usporiti gospodarski rast u SAD-u i inozemstvu.
Burze u azijsko-pacifičkoj regiji pale su drugi dan zaredom, slijedeći pad američkog indeksa S&P 500, koji je zabilježio najgori dan od pandemijskog sloma ekonomije 2020. godine.
Među velikim potrošačkim brendovima koji su najviše stradali našli su se Nike, Apple i Target – svi su potonuli više od 9%.
U Bijeloj kući, Trump je novinarima rekao da će američko gospodarstvo „procvjetati“ zahvaljujući minimalnoj carini od 10% koju planira uvesti na globalni uvoz, nadajući se povećanju državnih prihoda i povratku američke proizvodnje.
Republikanski predsjednik planira udariti proizvode iz desetaka zemalja znatno višim carinama, uključujući i ključne trgovinske partnere poput Kine i Europske unije.
Kina, koja se suočava s ukupnom carinom od 54%, i EU, kojoj prijete carine od 20%, su u četvrtak najavile protumjere.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je europske tvrtke da obustave planirana ulaganja u SAD.
Carine su porezi na robu uvezenu iz drugih zemalja, a Trumpov plan, objavljen u srijedu, predviđa njihovo povećanje na najviše razine u više od 100 godina. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) izrazila je “duboku zabrinutost”, procjenjujući da bi globalni trgovinski volumen mogao pasti za 1% ove godine.
Trgovci su izrazili zabrinutost da bi carine mogle potaknuti inflaciju i zaustaviti rast.
Rano u petak, japanski indeks Nikkei 225 pao je za 1,8%, korejski Kospi oslabio je za oko 1%, a australski ASX 200 skliznuo za 1,4%.
U četvrtak je S&P 500 – koji prati 500 najvećih američkih kompanija – potonuo za 4,8%, izgubivši otprilike 2 bilijuna dolara tržišne vrijednosti.
Dow Jones zatvorio je s padom od oko 4%, dok je Nasdaq pao za otprilike 6%. Rasprodaja američkih dionica traje još od sredine veljače zbog straha od trgovinskog rata.
Ranije je i britanski FTSE 100 pao za 1,5%, dok su i ostala europska tržišta pratila padove, od Japana do Hong Konga. U četvrtak je u Bijeloj kući Trump još jednom obranio svoju visoko-rizičnu strategiju poništavanja desetljeća američki vođene liberalizacije koja je oblikovala globalni trgovinski poredak.
„Mislim da ide jako dobro“, rekao je. „To je kao operacija – kao kad pacijent ide na operaciju, i to je velika stvar. Rekao sam da će to ići točno ovako.“
Dodao je: „Tržišta će procvjetati. Dionice će procvjetati. Zemlja će procvjetati.“
Trump je također rekao da je otvoren za pregovore s trgovinskim partnerima oko carina „ako netko kaže da će nam dati nešto fenomenalno“.
U četvrtak je kanadski premijer Mark Carney rekao da će ta zemlja odgovoriti s 25% carine na automobile uvezene iz SAD-a.
Trump je prošlog mjeseca već uveo carine od 25% na Kanadu i Meksiko, iako u srijedu nije najavio nove carine protiv svojih sjevernoameričkih partnera. Tvrtke sada moraju odlučiti hoće li same snositi trošak carina, podijeliti teret s partnerima, ili ga prebaciti na potrošače – riskirajući pad prodaje.
To bi moglo imati veliki utjecaj jer se procjenjuje da američka potrošnja čini oko 10–15% svjetskog gospodarstva.
Dok su dionice u četvrtak padale, cijena zlata – koje se smatra sigurnim utočištem u vremenima nestabilnosti – nakratko je dosegnula rekordnih 3.167,57 dolara po unci, prije nego što se blago povukla.
Dolar je također oslabio prema mnogim svjetskim valutama. U Europi bi, prema analitičarima iz Principal Asset Managementa, carine mogle srezati rast za gotovo jedan postotni bod, s dodatnim padom ako EU uvede protumjere.
U SAD-u bi se, bez dodatnih mjera poput velikih poreznih rezova koje je Trump također obećao, mogla dogoditi recesija, upozorila je Seema Shah, glavna globalna strateginja te firme.
Rekla je da bi Trumpovi ciljevi poticanja proizvodnje mogli trajati godinama – „ako se uopće ostvare“.
„U međuvremenu, oštre carine na uvoz vjerojatno će odmah usporiti gospodarstvo, s ograničenim kratkoročnim koristima“, rekla je. U četvrtak je Stellantis, proizvođač Jeepa, Fiata i drugih brendova, objavio da privremeno zaustavlja proizvodnju u tvornicama u Toluqui (Meksiko) i Windsoru (Kanada).
Tvrtka je navela da će taj potez, kao odgovor na Trumpovu carinu od 25% na uvoz automobila, rezultirati i privremenim otkazima za 900 radnika u pet američkih tvornica koje opskrbljuju te pogone.
Na burzi je Nike, koji većinu svoje sportske odjeće proizvodi u Aziji, bio među najpogođenijima na S&P-ju, s padom dionica od 14%.
Dionice Applea, koji se uvelike oslanja na Kinu i Tajvan, pale su 9%.
Pali su i drugi trgovci, s Targetom koji je potonuo za oko 10%.
Proizvođač motora Harley-Davidson – koji je bio meta europskih protumjera tijekom Trumpova prvog mandata – pao je 10%.
U Europi su dionice Adidas-a pale više od 10%, dok su dionice rivala Pume potonule više od 9%.
Među luksuznim brendovima, proizvođač nakita Pandora potonuo je više od 10%, a LVMH (Louis Vuitton Moet Hennessy) izgubio je više od 3% nakon uvođenja carina na robu iz Europske unije i Švicarske.
„Trgovci se trenutačno masovno ruše jer su carine proširene i na zemlje koje nismo očekivali“, rekao je Jay Woods, glavni strateg za globalna tržišta u Freedom Capital Markets, dodajući da očekuje još veću nestabilnost u narednim danima.
Preuzeto sa Jutrarnji list