Dijana Ješić, odbornica Skupštine grada iz Narodnog Fronta, za BUKU komentariše trenutno stanje sa problemom odvoza otpada u Banjaluci i pojašnjava šta je danas dogovoreno na vanrednoj sjednici grada.
Banjaluka se danima guši u smeću, odnos Depot-a i Grada je goruća tema, ali građanima možda nije najjasnije, kako je došlo do problema kojem sada svjedočimo?
Iz informacija koje smo dobili na današnjoj vanrednoj sjednici upoznati smo sa tim da je generalno problem nastao u procesu privatizacije. Navodno je tada to zemljište izuzeto iz privatizacije Čistoće i ostalo je u vlasništvu grada. Onda je 2005. godine Skupština grada donijela odluku da se Depotu dodijeli zemljište u Ramićima, te je 2007. godine Depot na ime knjiženja uplatio oko 2,7 miliona KM Gradu, što je neko iz Grada “propustio” da uplati, te zemljište nikad nije prepisano na Depot. Kako je onda došlo do toga da se zemljište našlo u vlasništvu Čistoće, to nismo čuli. Rekla sam navodno, jer su to infomacije koje smo čuli od izlagača, ali nemamo nikakvu dokumentaciju kojom bih ja sada to potvrdila, osim te Odluke skupštine i dokaza da je Depot uplatio taj iznos Gradu.
Generalno stiče se osjećaj da svi prebacuju loptice jedni na druge, odnosno može li se detektovati krivac za ovu situaciju?
Tačno, loptica se prebacuje s jednih na druge i nekako su se ljudi opet polarizovali, svrstavajući se na stranu jednih ili drugih. Činjenica jeste da se krivac može detektovati, ali se mora ići u prošlost i smatram da za ove propuste iz prošlosti mora neko da odgovara. Dok god neko ne bude odgovarao za davanje gradske/državne imovine i malverzacije u toku privatizacije, to će se nastaviti dešavati. Ako gledamo sadašnjost, onda su krivci i Čistoća i Depot. Čistoća što nije odvozila smeće, Depot što nije dopustio odlaganje nakon 13 časova, jer su u štrajku. A opet u štrajku su, jer su se našli u problemu iz kojeg nisu vidjeli izlaz. Depot bez zemljišta ne može obavljati svoju djelatnost, a Čistoća ako uđe u posjed, ne može obaviti djelatnost odlaganja i uništavanja otpada, jer nemaju licence za to.
Možda je važnije od pronalaska krivca pitanje o mogućem rješenju? Šta je moguće uraditi?
Svakako da je najvažnije naći rješenje. Mi ga danas nismo našli, jer se u rješavanje moraju uključiti i ostalih 7 opština koji su osnovali Depot, kao i svi stručnjaci iz oblasti komunalnih usluga, prava i ekologije, te predstavnici nadležnih ministarstava. U tom pravcu ćemo i imenovati komisiju, a koja će raditi na pronalasku rješenja i koja će svoje prijedloge iznijeti u javnost. Za vrijeme rada komisije, Depot i Čistoća će raditi u punom kapacitetu, a dogovor je da će Čistoća odložiti izvršenje, odnosno preuzimanje zemljišta. Da li će prijedlog rješenja komisije biti da se pronađe nova lokacija za Depot, da li će se Čistoći dati neko drugo zemljište u zamjenu, da li će se osnovati novo komunalno preduzeće, da li će se naći neki prospusti u sudskim procesima ili nešto sasvim drugo, to ostaje da se vidi. Ali smo svi saglasni da se za ovaj problem mora naći riješenje i da će se vrlo brzo iznaći, a ono što je najbitnije jeste da građani neće ispaštati dok traje rad ove komisije, a ni ubuduće.
Regionalna deponija nije mjesto odlaganja otpada samo iz Banjaluke već i iz drugih opština. Koliko su one spremne da se uključe u rješavanje ovog problema?
Iskreno, nisam upratila da su se oglašavali po ovom pitanju, ali će svakako biti pozvani da učestvuju u radu ove komisije i da se aktivno uključe u rješavanje ovog problema koji nas može dovesti do ekološke katastrofe ukoliko budemo ga budemo zanemarivali.
Generalno, stanje u Ramićima je loše, mi smo prije nekoliko godina bila na licu mjesta i sa deponije se osjeti užasan smrad, često se dešavaju požari čiji se dim širi. Postoji li neki dugoročan plan za rješavanje i ovog problem?
Mi bismo svakako morali tražiti novu lokaciju i da nije bilo ovog problema sa Čistoćom. Za godinu-dvije-tri se više ne bi mogao odlagati otpad tamo. Čak i kada se deponija izmjesti, dugo će ostati taj smrad, jer će biti isparavanja i dalje. U to zemljište će se i dalje morati ulagati, kažu oko milion KM godišnje, kako bi se zašitili građani od ekološke katastrofe, jer to zemljište mora biti tretirano određenim sredstvima. Od 1976.godine se na toj lokaciji odlaže otpad i ne može zemljište ozdraviti samo prestankom odlaganja otpada. Nove kasete i nova mehanizacija se mora dokupiti, to je sigurno. Danas smo čuli da postoji volja da se problem deponije riješi dugoročno. Iskreno se nadam da će svi ostati pri tome, da se ne bi opet desilo da dođe do opasnosti po zdravlje, pa da tek onda reagujemo. Ovo nam je opomena svima da prioritetne probleme ne smijemo gurati pod tepih.
Šta građani Banjaluke mogu u ovom trenutku uraditi, smeće iz kuća moraju iznositi?
Danas smo dobili čvrsto uvjeravanje i Čistoće i Depota da će omogućiti normalno funkcionisanje, te da više neće biti problema sa odvoženjem i odlaganjem otpada. Od sutra više ne bi trebalo biti smeća po ulicama grada. Iskreno se nadam da će svoje obećanje ispuniti i da nam se više nikad neće desiti da dođemo u ovu situaciju.