Izraelska vlada prekida s dosadašnjim političkim uvjerenjima. Za stranku Marine Le Pen učešće na konferenciji o antisemitizmu koju organizuje Izrael je velika politička čast. Predstavnici židovskih organizacija, međutim, ogorčeni su – i bojkotuju konferenciju, piše Neue Zurcher Zeitung.
Decenijama je u Izraelu postojao prećutni konsenzus: s predstavnicima krajnje desnice iz Evrope se ne razgovara. Stranke koje djelimično potiču iz fašističkih pokreta ili u svojim redovima tolerišu antisemite nisu se smjele legitimirati službenim kontaktima s izraelskom vladom. Taj tabu sada se ruši.
U srijedu u Jeruzalem stižu visoki predstavnici evropskih desničarskih i krajnje desničarskih stranaka, među njima i Jordan Bardella, lider francuskog Rassemblement Nationala (RN), kao i političari španske stranke Vox, Švedskih demokrata, Stranke za slobodu Geerta Wildersa te mađarske vladajuće stranke Fidesz. Povod je dvodnevna „Konferencija za borbu protiv antisemitizma“ koju organizuje izraelsko Ministarstvo za dijasporu.
Kao znak protesta zbog legitimiranja tih stranaka, brojni prijatelji Izraela i predstavnici židovskih zajednica iz cijelog svijeta najavili su bojkot konferencije. Pozivanje evropske krajnje desnice odražava duboke političke promjene u Izraelu koje je potaknula najdesnija vlada u istoriji te zemlje – promjene koje imaju odjek i u Evropi.
Le Pen podržava Netanyahua
Jordan Bardella i Marion Maréchal, unuka nedavno preminulog osnivača stranke Jean-Marie Le Pen, među najkontroverznijim su gostima konferencije. Sam njihov dolazak naveo je poznatog francuskog filozofa Bernarda-Henrija Lévyja, inače vatrenog prijatelja Izraela, da otkaže svoje učešće.
Rassemblement National već godinama pokušava dobiti službeni poziv u Izrael. Dosad je to izraelska diplomatija smatrala neprikladnim zbog antisemitističkih korijena bivšeg Front Nationala, čiji je lider Le Pen nekada nazivao nacističke plinske komore „detaljem istorije“. No, izraelskom ministru za dijasporu Amichaiju Chikliju, domaćinu konferencije, to očigledno ne smeta.
Već prošlog ljeta Chikli je javno stao uz Le Pen rekavši da je ona „dobra ne samo za Francusku, već i za Izrael“. „Mislim da Netanyahu i ja isto gledamo na to pitanje“, izjavio je tada. Zbog takvih izjava uoči francuskih izbora, tadašnji ministar vanjskih poslova Izraela Israel Katz bio je prisiljen istaknuti da Izrael poštuje francusku demokratiju i da se ne miješa u izbore.
Za Marine Le Pen i Jordana Bardellu, njihova dugotrajna i bezrezervna podrška Netanyahuovoj vladi napokon se isplatila. Nakon masakra Hamasa 7. listopada 2023., oboje su bezrezervno podržali izraelski rat u Gazi – dok je u Parizu i drugim evropskim prijestolnicama bilo mnogo kritika na račun izraelske vojne akcije.
„Lovac na naciste“ podržava RN
Čini se da izraelska vlada sada nagrađuje višegodišnje napore Le Pen da ostavi prošlost iza sebe i „oddemontizira“ svoju stranku. U Izraelu su očito primijetili da Rassemblement National među otprilike 500.000 francuskih Židova sve više dobiva imidž „normalne“ stranke.
RN također profitira zbog kontrasta s krajnje lijevom strankom La France Insoumise, u čijim se redovima nalaze simpatizeri Hamasa. Francuz koji je preživio holokaust, „lovac na naciste“ Serge Klarsfeld, sada otvoreno podržava RN. Ipak, Marine Le Pen i dalje nije pozvana na tradicionalnu večeru predstavničkog vijeća židovskih institucija Francuske.
Le Pen i Bardella se trude prikazati kao zaštitnici francuskih Židova. Krajem 2023. učestvovali su na „Maršu protiv antisemitizma“ u Parizu i izbacili svoje članove koji su imali veze sa neonacističkim krugovima. No, Marion Maréchal, koja je do nedavno podržavala krajnje desnog predsjedničkog kandidata Érica Zemmoura, nedavno je izjavila da je „politička nasljednica“ svog djeda: „Prava ideja i pravedan uzor ne mogu biti zaustavljeni“, rekla je na komemoraciji za Jean-Marie Le Pena.
Jedan od intelektualaca koji bojkotuju konferenciju je i David Hirsh, profesor sociologije na Goldsmiths Univerzitetu u Londonu i akademski direktor Londonskog centra za proučavanje savremenog antisemitizma.
U svom obrazloženju, Hirsh navodi da je dnevni red konferencije “prepun populističkih desničarskih političara”. U tom kontekstu spomenuo je i predsjednika Republika Srpska Milorada Dodika.
“Previše govornika s krajnje desnice nalazi se na dnevnom redu, a oni se povezuju s antidemokratskim i antiegalitarnim pokretima: od RN Marine Le Pen u Francuskoj; Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske; Eduarda Bolsonara iz Brazila; stranke Fidesz u Mađarskoj; i drugih članova grupe u Evropskom parlamentu ‘Patriote za Evropu’”, objavio je Hirsh.
I have decided to pull out of the Israeli government conference on antisemitism in Jerusalem next week.
— David Hirsh (@DavidHirsh) March 16, 2025
The agenda is full of populist right politicians from a large number of countries.
full statement:
https://t.co/liXztkomjk
„Vrlo prirodan savez“
Mnogi Izraelci sa zabrinutošću posmatraju normalizaciju odnosa s evropskom desnicom. No, prema mišljenju politologa Gideona Rahata s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, izraelska vlada u tome vidi logičan korak: „Dokle god te stranke ne propagiraju otvoreni antisemitizam, one su najbolji mogući partneri izraelskoj vladi. One su protiv muslimana i snažni su zagovornici Izraela. Našoj vladi nije važno jesu li rasističke ili islamofobne. To je vrlo prirodan savez.“
Izraelska vlada često svaku kritiku Izraela, ratnih djelovanja u Gazi ili političkih odluka brzo proglašava antisemitizmom – ponekad s pravom, a ponekad ne. „Sada se ta logika jednostavno preokreće: budući da su ti političari za Izrael, ne mogu biti antisemiti“, kaže Rahat.
Prema medijskim izvještajima, Izrael već neko vrijeme planira normalizaciju odnosa s evropskim krajnje desnim strankama. Prema novinaru portala Axios Baraku Ravidiu, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar već je početkom februara naložio svojim diplomatima u Španskoj, Švedskoj i Francuskoj da uspostave službene kontakte s tamošnjim desničarskim strankama. Konferencija u srijedu trebala bi te odnose dodatno produbiti.
Zanimljivo je da su njemačka AfD i austrijska FPÖ za sada isključene – no pitanje je, do kada?