Alis Vajdel, jedna od vodećih figura desničarske stranke AfD, veoma je neobična ličnost koja unosi podjele u društvu.
Njemačka desničarska stranka AfD (Alternativa za Njemačku) doživjela je istorijski uspeh na izborima održanim u nedjelju. Prvi put od ulaska u federalni parlament 2017, njihovi glasovi utiču na kreiranje nacionalne politike.
Hrišćansko-demokratska unija Njemačke (CDU), predvođena Fridrihom Mercom, osvojila je, prema preliminarnim rezultatima, 28.6 odsto glasova, a AfD 20.8 procenata.
Veliki neuspjeh doživio je dosadašnji kancelar Olaf Šolc čije su socijaldemokrate prikupile 16.4 odsto glasova.
Beatriks von Storč, zamjenica predsjednice AfD-a, navela je da je “budućnost svijetla – radi se o migracijama”.
“Ljudi žele da zatvorimo granice, da ne dozvolimo bilo kom ilegalnom migrantu ulazak u našu zemlju, da pošaljemo stotine hiljada onih koji su došli iz Sirije, a slavili pad Bašara al Asada na našim ulicama, i one iz Avganistana, a kada nastupi mir u Ukrajini, i Ukrajince”, poručila je.
Alis Vajdel – kontroverzna figura
Ipak, kada je reč o AfD-u, u fokusu je svakako Alis Vajdel, jedna od vodećih figura te stranke.
Vajdel (46), koja se često opisuje kao netipična predstavnica desnice, politički uspon je započela kao ekonomistkinja sa doktoratom, a prije ulaska u političke vode je radila u finansijskom sektoru za “Goldman Sachs” i “Allianz Global Investors”. S partnerkom, filmskom producentkinjom rodom iz Šri Lanke, odgaja dvoje usvojene djece, što je u kontradikciji s konzervativnim porodičnim vrijednostima koje AfD promoviše.
Kao roditelj u istopolnoj zajednici, prihvatila je definiciju porodice sačinjenu od majke, oca i djece. Prema njenim riječima, legalizovanje gej brakova nije toliko važno.
Tvrdila je da je Njemačka prava žrtva rata u Ukrajini zbog ekonomskih problema koje je pretrpjela.
“To nije uopšte naš problem”, rekla je dodavši da, kada se sve završi, Ukrajinu treba pozvati na odgovornost.
Međutim, upravo zbog njenog profila i nastupa, mnogi analitičari smatraju da je ključna figura u nastojanjima stranke da pridobije širu biračku bazu.
Kritičari je opisuju kao oportunistu, dok pristalice ističu njenu smirenost i sposobnost da AfD predstavi kao ozbiljnu političku alternativu.
“Ona može da dopre do šire javnosti bolje od tipičnog AfD-ovca, do srednje klase i buržoazije”, ocjenjuje Oliver Lembke, politolog sa Univerziteta u Bohumu.
AfD je iskoristio nezadovoljstvo građana vladom kancelara Olafa Šolca, čija je koalicija izgubila povjerenje zbog ekonomske stagnacije i problema s energetskom tranzicijom. Ipak, iako AfD bilježi rast popularnosti, stranka i dalje ostaje isključena iz potencijalnih koalicionih kombinacija na saveznom nivou, budući da druge stranke odbijaju da se udruže sa njom.
Deda istaknuti nacista
Političarka e rođena u Guterslohu, gradu od 100.000 između Dortmunda i Hanovera. Kako je navela, stalno je bila na meti uvreda imigranata sa Bliskog istoka.
Vajdel dolazi iz porodice koja je imala značajnu političku prošlost – njen deda s očeve strane bio je istaknuti nacistički sudija, a familija je nakon Drugog svjetskog rata protjerana iz Šleske, sada dijela Poljske. Ona se priključila AfD-u 2013. godine, inicijalno zbog protivljenja finansijskom spašavanju zemalja u krizi evrozone. Od tada je stranka prošla kroz značajan ideološki pomak, postavši snažno usmjerena na pitanja migracija i suvereniteta.
Vajdel je skeptična prema klimatskim promjenama i podržava smanjenje poreza, ukidanje minimalne plate i smanjenje državnog aparata. Takođe zagovara strože mjere protiv ilegalne imigracije, naglašavajući da je veliki priliv migranata posljednjih godina izazvao ekonomske i društvene probleme.
Budućnost AfD-a nakon izbora
Uprkos jakom izbornom rezultatu, AfD se i dalje suočava s izazovima vezanim uz percepciju stranke i njenu političku izolaciju. Ali, analitičari upozoravaju da bi nastavak trenda nezadovoljstva vladajućom elitom mogao dugoročno da koristi ovoj desnoj opciji.
To smatra i sama Vajdel.
“Udvostručili smo broj glasova, dok su drugi izgubili polovinu svojih”, rekla je svojim oduševljenim pristalicama nakon objave izlaznih anketa.
“Ako CDU izda svoj program i sarađuje s ljevicom, mogu vas uvjeriti da će sledeći izbori doći brže nego što se očekuje – i tada ćemo prestići CDU kao najveću stranku”, dodala je.