Nakon geopolitičkih previranja i najavljivanih novih sastanaka koji određuju sudbinu svijeta, je li vrijeme da se štednja prebaci u druge valute ili pronađe drugi način čuvanja novca? Geopolitička nesigurnost koja je zahvatila svijet posljednjih nekoliko godina, uz rastuću inflaciju i globalne ekonomske izazove, navodi mnoge građane da se zapitaju: “Je li sada pravo vrijeme za prebacivanje štednje u druge valute ili pronalaženje novih načina čuvanja novca?” Uz mogući slom eura, mnogi se suočavaju s pitanjem kako zaštititi svoju štednju i imanje. Koje opcije postoje i može li nešto spriječiti gubitak vrijednosti u slučaju iznenadnih financijskih potresa?
Geopolitička nesigurnost posljednjih godina – od rata u Ukrajini do trgovinskih ratova i izbijanja novih globalnih prijetnji – izaziva napetosti na svjetskoj ekonomskoj sceni. Ovaj turbulentni kontekst ne samo da stvara političke tenzije, nego ima i dugoročne ekonomske posljedice koje neizbježno pogađaju svakog građanina, a posebno one koji štede u tradicionalnim fiat valutama poput eura i dolara.
Euro, kao službena valuta u mnogim europskim zemljama, suočava se s prijetnjama koje dolaze iz nesigurnosti na globalnoj političkoj sceni. Iako eurozona ostaje stabilna u velikoj mjeri, pad povjerenja u euro može imati dugoročne posljedice za financijske sustave, a u slučaju masovnog sloma eura, mnogi bi se mogli naći u teškoj situaciji.
Štednja u valutama – Da ili ne?
Jedno od prvih pitanja koje mnogi postavljaju kada se suočavaju s mogućim slomom eura je: “Treba li se štednja prebaciti u druge valute?” Ako je euro nesiguran, postoji nekoliko alternativa koje bi mogle pružiti veću zaštitu vrijednosti u kriznim vremenima.
1. Štednja u dolarima
Američki dolar je često smatran “sigurnim utočištem” tijekom vremena ekonomske nesigurnosti. Unatoč problemima američke ekonomije, dolar i dalje ima ključnu ulogu u svjetskom financijskom sustavu. Štediše koji odluče prebaciti štednju u dolar mogu se osloniti na relativnu stabilnost ove valute. Također, dolar je dominantna valuta u globalnoj trgovini, a veza s američkom politikom i financijskim tržištima često osigurava njegovu stabilnost. Međutim, valja napomenuti da i dolar ima svoje slabosti, osobito u slučaju inflacije ili smanjenja povjerenja u američku vladu.
2. Štednja u švicarskim francima
Švicarska franka povijestno se smatra jednim od najstabilnijih svjetskih valuta. Švicarska, kao politički neutralna zemlja, može pružiti veću sigurnost jer njeno gospodarstvo nije previše izloženo vanjskim geopolitičkim rizicima. Franci su privlačni onima koji žele zaštitu od valutnih oscilacija i inflacije. No, iako je stabilan, švicarski franak također nije potpuno imun na globalnu ekonomsku situaciju, a i kamate na depozite u švicarskim francima su trenutno vrlo niske.
3. Alternativne valute: Bitcoin i kriptovalute
Kriptovalute, poput Bitcoina, postale su sve popularniji način čuvanja vrijednosti. Bitcoin, s ograničenom količinom (21 milijun jedinica), privlači mnoge jer se smatra “digitalnim zlatom” i može pružiti zaštitu u uvjetima inflacije i geopolitičkih nesigurnosti. Kriptovalute nemaju centralne vlasti koje bi mogle utjecati na njihovu vrijednost, što ih čini otpornijima na promjene političkih i ekonomskih uvjeta. Ipak, kriptovalute su vrlo volatilne, što znači da donose visok rizik. Cijena Bitcoina, iako je u prošlim godinama porasla, može naglo opasti, pa stoga nije savršena sigurnost za sve štedionike.
A kako bi slom eura mogao izgledati? Slom eura je scenarij koji mnogi analitičari smatraju manje vjerojatnim, ali nije isključen. Ako bi euro doživio ozbiljan pad, postoji nekoliko razloga koji bi mogli uzrokovati ozbiljne probleme u financijskim sustavima. Devalvacija ili kolaps eura mogao bi dovesti do visokih inflacija, smanjenja kupovne moći i političke nestabilnosti. Takav scenarij mogao bi izazvati veliki pritisak na štednju građana i uzrokovati gubitak povjerenja u nacionalne valute unutar eurozone.
Kada bi došlo do sloma eura, imovina denominirana u euroima mogla bi izgubiti značajan dio svoje vrijednosti. U tom bi slučaju ulaganja u druge valute ili robu kao što su zlato, srebro ili naftne rezerve mogli postati ključni faktori u očuvanju imovine.
Zlato kao sigurno utočište
Zlato, kroz povijest, smatra se “sigurnim utočištem” za one koji žele zaštitu od ekonomske nesigurnosti. U vremenima inflacije ili devalvacije fiat valuta, zlato obično čuva svoju vrijednost i, u mnogim slučajevima, čak i raste. Iako ne pruža prihod kao što to mogu činiti obveznice ili dionice, zlato je dokazano imanje koje zadržava svoju vrijednost čak i u kriznim vremenima. Dakle, za mnoge koji su zabrinuti zbog sloma eura, ulaganje u zlato moglo bi biti način da zaštite svoju štednju.
Na koncu, što nas može spasiti? U slučaju sloma eura, ključno je imati diversificiranu strategiju za čuvanje imovine. Osim premještanja štednje u druge valute poput dolara ili švicarskog franka, možda je najbolje razmisliti o ulaganjima u nekretnine, zlato ili druge plemenite metale. Kriptovalute kao alternativa također mogu biti opcija, no treba biti svjestan njihove volatilnosti.
Geopolitička nesigurnost zahtijeva prilagodbu financijskih strategija, a zaštita imovine u krizi ovisi o pravilnom odabiru opcija koje najbolje odgovaraju osobnim financijskim ciljevima i razini tolerancije na rizik. U konačnici, ključ je diversifikacija – nikada ne stavljati sva jaja u jednu košaru, pogotovo kad se svijet nalazi u razdoblju velike nesigurnosti, piše Dnevno.hr