U posljednjih 30 godina, zabilježeno je više od 9.400 ekstremnih vremenskih nepogoda koje su Evropi i svijetu donijele katastrofalne posljedice – gotovo 4,02 biliona evra ekonomskih gubitaka i preko 765.000 smrtnih slučajeva.
Prema najnovijem izvještaju organizacije “Germanwatch”, među deset najteže pogođenih država klimatskim promjenama našle su se i tri evropske zemlje – Italija, Grčka i Španija.
Italija: Paklene vrućine i smrtonosne poplave
Italija je peta najteže pogođena zemlja na svijetu, s čak 38.000 smrtnih slučajeva i ekonomskim gubicima od 57,8 milijardi evra. Godine 2003. i 2022. bile su posebno tragične zbog toplotnih talasa, požara i suša, dok su poplave duž rijeke Po 1994. i 2000. nanijele ogromnu štetu infrastrukturi i poljoprivredi.
Grčka: Pakao na Mediteranu
Grčka je na sedmom mjestu po klimatskoj devastaciji, sa 34.000 žrtava u posljednje tri decenije. Posebno smrtonosna bila je 2022. godina kada je temperatura u Ftiotidi dostigla 42,1°C, a šumski požari iz 1998, 2007. i 2022. godine uništili su ogromne površine i ugrozili živote hiljada ljudi. Ukupni ekonomski gubici Grčke premašili su 6,7 milijardi evra.
Španija: Suše, požari i razorne poplave
Španija je pretrpjela 27.000 smrtnih slučajeva i 24 milijarde evra ekonomskih gubitaka. Najviše su je pogađali toplotni talasi, dok su suša 1999. i poplave 2019. godine nanijele nesagledivu štetu poljoprivredi i infrastrukturi.
Klimatska kriza ulazi u opasnu fazu
Evropski klimatski servis Kopernikus potvrdio je da je 2022. bila najtoplija godina u Evropi, dok su istraživači upozorili da ulazimo u nepredvidivu i destabilizujuću fazu klimatskih promjena.
Iako su bogate zemlje obećale 300 milijardi dolara godišnje za klimatske fondove do 2035, stručnjaci upozoravaju – to je samo “minimalan odgovor” na krizu koja će u budućnosti biti još brutalnija.
(EUpravo zato/Euronews)