Postavljeno je i pitanje da li postoji mogućnost pozivanja na član 5.
Države članice NATO-a razgovarale su o raspoređivanju trupa na Grenlandu kao odgovor na prijetnju predsjednika SAD Donalda Trampa da će upotrijebiti američku vojsku da zauzme to dansko ostrvo, naveli su diplomatski izvori za britanski “Telegraf”.
Njemačka je jedna od desetine evropskih saveznika za koje se pretpostavlja da su održali neformalne razgovore o tome “šta bi NATO trupe uradile” ako bi američki predsjednik sproveo svoje prijetnje u djelo.
Postavljeno je i pitanje da li postoji mogućnost pozivanja na član 5, klauzule o međusobnoj odbrani Zapadne vojne alijanse u slučaju američke invazije na drugu državu članicu NATO.
Predsjednik SAD je rekao da bi smatrao “neprijateljskim činom” odluku Kopenhagena da odbije da se odrekne arktičkog ostrva, dok se Rusija i Kina zalažu da pojačaju svoje prisustvo u toj oblasti.
Učešće Berlina u tajnim razgovorima izazvalo je kritike nekih od članica NATO, najvatrenijih pristalica Kijeva, s obzirom na odbijanje njemačkog kancelara Olafa Šolca da razmotri raspoređivanje trupa u Ukrajini.
“Berlin ne želi da šalje trupe u Ukrajinu jer je situacija ‘previše nejasna’, ali otvoreno lansira ideje o slanju trupa NATO na Grenland. To je moralni kompas bez igle”, rekao je diplomata iz NATO-a za “Telegraf”.
Trampove izjave izazvale su podjele među evropskim nacijama oko toga kako da reaguju bez izazivanja transatlantske krize. Šolc je bio najglasniji evropski kritičar Trampa zbog Grenlanda, ističući da se “granice ne smiju pomijerati silom” i da je to međunarodni princip.
Danska premijerka Mete Frederiksen pozvala je saveznike da ne odgovaraju američkom predsjedniku kako bi izbjegli pogoršanje trenutnih tenzija. Premijerka, koja je pozdravila zabrinutost SAD za bezbjednost Arktika, obećala je da će pojačati dansko vojno prisustvo na Grenlandu, ali je insistirala da ostrvo nije na prodaju.
Ona je krenula na evropsku turneju kako bi obezbijedila podršku država članica EU i saveznika u NATO-u. Tramp je u decembru izrazio želju da aneksira dansko ostrvo i nije isključio upotrebu vojne ili ekonomske moći.
Grenland je bio danska kolonija do 1953. godine i od tada je dobio široku autonomiju, uključujući pravo da proglasi nezavisnost, iako Kopenhagen ostaje odgovoran za bezbjednost i spoljnu politiku Grenlanda. Ova poluautonomna teritorija Danske saopštila je da je otvorena za poslovanje, ali ne želi da bude dio SAD.