Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj, koji je danas utvrdila Vlada Republike Srpske, ponovo izazive brojne polemike i različita tumačenja u javnosti.
Prema riječima ministra pravde RS Miloša Bukejlovića, cilj ovog zakonskog rješenja nije ograničavanje rada nevladinih organizacija, već sprečavanje njihovih potencijalnih zloupotreba u političke svrhe.
S druge strane, pravni i politički stručnjaci upozoravaju da je zakon u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i da predstavlja pokušaj ograničavanja slobode djelovanja civilnog društva. Ovaj zakon dolazi u trenutku kada međunarodni politički trendovi, uključujući odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o obustavi strane pomoći, dodatno motivišu vladajuće strukture u RS da redefinišu ulogu nevladinih organizacija u društvu.
Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović izjavio je danas u Banjaluci da je Vlada Republike Srpske utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Kako je rekao ovo zakonsko rješenje ne uvodi cenzuru u rad ovih organizacija, niti im zabranjuje rad.
“Nevladine organizacije su korištene kao instrument za određene ciljeve u smislu uticanja na stavove javnog mnjenja i donošenje određenih zakona. Republika Srpska pokušava, donošenjem ovog zakona, da spriječi zloupotrebe nevladinih organizacija u smislu političkog djelovanja – rekao je Bukejlović.
Dalje je saopštio da zakon nije u suprotnosti sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
“Ovakav zakon već postoji u Federaciji BiH i mnogim ostalim zemljama poput SAD, Rusije, Mađarske” naveo je Bukejlović.
Zakon je ubačen u “petu brzinu” nakon odluke američkog predsjednika da stopira inostranu pomoć i ta njegova odluka poslužila je kao argument za ponovno aktiviranje Zakona o Posebnom registru udruženja.
Podsjećanja radi, nacrt ovog zakona Narodna skupština RS usvojila je 28.9. 2023. godine ali, iako je zakon trebao biti usvojen na sjednici 22. 5. 2024. godine i stupiti na snagu s prvim januarom 2025. godine, Vlada RS ga kao predlagač Zakona, povlači iz procedure.
“Ovo što je uradio Trump daje nama šansu da mi to dovedemo do kraja i vjerujem da će već na prvoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske biti zakon o NVO. Ovo nam je pružilo priliku da bukvalno idemo sa zakonom koji najviše odgovara onome koji je u SAD, bez nekih olakšanja koje smo bili spremni da damo u prošlom prijedlogu. To će biti rigorozna kontrola”, rekao je Dodik prije nekoliko dana.
“Nije tu riječ o progonu nego da se samo uvede red”, istakao je Dodik.
Advokatica Jovana Kisin Zagajac izjavila je za BUKU da je ovakav zakon u direktnoj suprotnosti Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
“Ali svjedočimo da i sama EU donosi potencijalno zabrinjavajuće normative gledano iz ugla ljudskih prava, konkretno otkako je na snazi Rusko-Ukrajinski sukob”, kaže naša sagovornica.
Tanja Topić, politička analitičarka, pita se koga još zanima da li su ovi zakoni usklađeni sa EU?
“Oni koji javno govore o raspadu EU i okretanju nekim drugim asocijacijama, koji aplaudiraju Trumpu i slave njegov odnos prema različitostima i civilnom društvu, ili duboko zabrinutim Evropljanima. Mislim da smo zapeli u odnosu u kojem smo prepusteni samovolji vlastodrzaca i sami sebi”, rekla je Topić za BUKU.
“Ako se ovi zakoni usvoje, uz sve ovo što se trenutno dešava u oblasti medija i civilnog društva, biće to zadnji ekser ukucan u njih. Ključ u bravu, pakovanje kofera i konačno ‘oslobađanje’ prostora autokratama i diktatorima, što će im na kraju biti velika pobjeda bez ‘ispaljenog metka’”, dodaje ona.
“Zanimljiva su obrazloženja inicijatora ovog zakona, da se ne radi o progonu već o uvođenju reda, da se ne bi desilo da te nevladine organizacije finansiraju fašističke organizacije, a to propagiraju ljudi koji javno i otvoreno zagovaraju i sarađuju sa nasljednicima i baštinicima fašizma i neonacizma”, ističe Tanja Topić.
Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kaže da ne trebaju nama zakoni Evropske unije sa kojima se i ne možemo porediti.
“Dovoljno je da se držimo našeg Ustava i naših zakona koji su više nego dovoljni da spriječe i odbace ove diktatorske namjere. Fali nam samo čestitih ljudi koji će da sprovode zakone i spriječe nipodaštvanje institucija i zlouptrebe ovlasti, koje upravo čini gospodin Dodik”, rekao je za BUKU Žolja.
Izvršna direktorica TI BiH Ivana Korajlić izjavila je za Fenu da je jasno bilo i kada je u prethodnom navratu Prijedlog Zakona u zadnji čas povučen iz skupštinske procedure da vlasti u RS neće odustati od namjere da ograniče djelovanje civilnog društva.
“Vidimo ponovo da se nakon izjave Milorada Dodika ekspresno na Vladi ponovo našao gotovo isti tekst zakona te da se najavljuje njegovo brzo usvajanje u NSRS. TIBiH je još tada upozoravao da ovdje nije riječ o navodnom unapređenju transparentnosti rada udruženja, imajući u vidu da obaveze izvještavanja nadležnih institucija i sada postoje” rekla je ona.
Korajlić ističe da se ovo koristi godinama kao izgovor za mistifikaciju rada NVO, iako su sve informacije dostupne institucijama i javnosti.
Riječ je zapravo o s jedne strane etiketiranju i stigmatizaciji samo pojedinih udruženja, koja će se zvati agentima stranog uticaja, a sa druge strane, što je zapravo i najopasnije, zabrana bilo kakvog djelovanja prema institucijama, što se podvodi sada pod politike aktivnosti.
“Dakle prema ovom konstruktu, ako ste udruženje koje se finansira projektima iz međunarodnih agencija, fondacija i institucija, ne smijete pokretati bilo kakve insicijative prema institucijama RS, djelovati na unapređenju zakona, politika, institucionalne prakse i sl. S druge strane, ako ste udruženje finansirano od strane Vlade RS i drugih javnih institucija ovdje, ne morate niti imati iste obaveze kada je riječ o izvještavanju (iako trošite novac poreskih obveznika RS) i nemate ograničenja u pogledu djelovanja. Osim što je disktiminatoran i neustavan zbog ove vrste diskriminacije, jasno je da je stvarna namjera da se u potpunosti uguši bilo kakva kritika i otklone svi oni koji nisu odobreni od strane vladajuće strukture u RS iz javnog života” zaključila je Korajlić.
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u skladu s preporukama Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Evropske komisije Vijeća Evrope za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija), još jednom izražava zabrinutost zbog planiranog donošenja Zakona Republike Srpske o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, često nazivan zakon o „stranim agentima“.
– Čini se da je nacrt predstavljen 2025. godine u skladu s tekstom predloženim 2024. godine i, kao takav, ozbiljno može ugroziti zaštićenost ljudskih prava i temeljnih sloboda u RS-u – smatraju u Misiji.
Kao što je istaknuto u Zajedničkom mišljenju ODIHR-a i Venecijanske komisije iz 2023. godine o nacrtu zakona, Misija ponovo poziva na povlačenje ovog zakona iz procedure jer se njime jasno krše temeljni međunarodni standardi ljudskih prava kojima se štiti sloboda udruživanja i sloboda izražavanja.
– Izražavamo žaljenje što Ministarstvo pravde RS-a, kao predlagač ovog zakona, nije uzelo u obzir ove primjedbe ili pitanja od ključnog značaja – poručuju iz Misije OSCE-a.
Kao što je već naglašeno, naglašavaju, ako bude usvojen, ovaj zakon će neprofitne organizacije i organizacije civilnog društva, koje se finansiraju iz stranih izvora podvrgnuti prekomjernom nadzoru vlade, što je suprotno međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine u pogledu ljudskih prava i obavezama prema OSCE-u u oblasti ljudske dimenzije.
To bi se odnosilo na financiranje od strane međunarodnih organizacija u čijem je radu BiH suvereno odlučila učestvovati. Konkretno, ovim se zakonom uvode ograničenja na politički angažman, komplikacije po pitanju registracije i izvještavanja te zahtjevne inspekcije.
– Nadalje, etiketa “agenata stranog utjecaja” stigmatizirala bi pripadnike civilnog društva. Zakonom se nameću i stroge kazne organizacijama za koje se utvrdi da ga se ne pridržavaju. Konačno, suprotno demokratskim principima, zakon je izrađen bez odgovarajuće procjene rizika kako bi se utvrdile moguće posljedice ili uzela u obzir činjenica da već postoji dovoljan okvir u RS-u za regulisanje rada neprofitnih organizacija i organizacija civilnog društva – kažu u Misiji OSCE-a.
Kao što je naglašeno u otvorenom pismu šefa Misije OSCE-a u BiH od septembra 2023. godine upućenog Narodnoj skupštini RS-a, Misija nastavlja i dalje pružati podršku organizacijama civilnog društva, braniteljima ljudskih prava i nezavisnim medijima, koji su svi pod sve većom prijetnjom od ovog zakona i drugih regresivnih aktivnosti u RS-u.
– Misija će nastaviti pratiti sve pokušaje podrivanja temeljnih sloboda i zalagati se za njihovu zaštitu. Ostajemo na raspolaganju da pružimo tehničku pomoć kako bi se osiguralo da su sve zakonodavne inicijative usklađene sa obavezama prema OSCE-u te sa međunarodnim standardima – rečeno je Feni iz Misije OSCE-a.
Dok vlasti Republike Srpske insistiraju na tome da je novi zakon potreban kako bi se osigurala transparentnost rada nevladinih organizacija, kritičari upozoravaju da se radi o pokušaju gušenja civilnog društva i ograničavanja slobode izražavanja Pravne analize ukazuju na to da zakon uvodi diskriminatorne odredbe kojima se favorizuju organizacije finansirane od strane vlasti, dok se one koje dobijaju sredstva iz inostranstva označavaju kao agenti stranog uticaja i suočavaju s ograničenjima. Usvajanje ovakvog zakona moglo bi imati dugoročne posljedice po demokratski poredak i mogućnost javne kritike vlasti u Republici Srpskoj, dok ostaje nejasno kako će se odvijati daljnji pravni i politički procesi oko njegovog usvajanja i implementacije.