Predstavnici Ekonomsko-socijalnog savjeta (ESS) Federacije BiH usaglasili su stavove u vezi sa dvije uredbe koje se tiču odluke o povećanju minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM u tom entitetu.
Prva uredba odnosi se na to da će za poslodavce koji su radnicima u novembru 2024. godine isplaćivali platu u iznosu od 1.000 KM ili veću, a odluče da je sada povećaju do 450 KM, taj iznos biti neoporeziv.
Druga uredba odnosi se na refundaciju i sufinansiranje doprinosa na plate do 1.000 KM, a tu se uvode kriterijumi koji, između ostalog, kažu da pravo na refundaciju doprinosa ima poslodavac koji je prema posljednjem izvještaju o poslovanju i dobiti ostvario dobit po radniku manju od 6.500 KM.
Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH, naveo je da ovo nisu fiskalne reforme, već fiskalne intervencije kroz koje prave pretpostavke za te reforme, a u skladu sa zajedničkim ciljem, a to su izmjena Zakona o doprinosima, rasterećenje poslodavaca, utvrđivanje zakonske visine minimalne plate, porez na dohodak, otvaranje priče o porezu na dobit.
“Prva uredba koju smo nazvali Uredba o finansijskoj pomoći poslodavaca uposlenicima, ima distinkciju da su tu i plate iznad 1.000 KM i, naravno, da poslodavci imaju mogućnost da u tom dijelu povećanja do 450 KM prave gradaciju kod radnika, koje je to radno mjesto i koji iznos sredstava i, naravno, da to zavisi od finansijske mogućnosti poslodavaca. Na kraju smo dogovorili da uredba vrijedi do 31. jula tekuće godine, naravno, računajući na to da ćemo u tom periodu uspjeti ući u fazu koju smo najavljivali na prošloj sjednici ESV-a, a to je smanjivanje doprinosa, pogotovo u onom dijelu na prvom koraku na teret poslodavaca. Uslov za dalje fiskalne reforme je Zakon o fiskalizaciji finansijskih transakcija”, pojasnio je Nikšić.
Poručio je da će se ovom uredbom značajno smanjiti isplata plate u koverti.
Što se tiče uredbe koja se odnosi na refundaciju doprinosa na plate do 1.000 KM, Nikšić je kazao da će nadležni pokušati da podrže poslodavce refundacijom dijela novca, a nekima, koji budu ispunili sve kriterijume, čak i u cijelom iznosu.
“Kriteriji za refundaciju su da morate imati identifikacioni broj, da imate aktivan račun, da nemate sa 31. decembrom 2024. obaveze u vezi s porezima i doprinosima, da imate uposlenike kojima se u novembru uplatili platu manju od 1.000 KM. Koristili smo pozitivna iskustva iz uredbe kada je bila korona, dakle, neće biti dodatne niti ikakve papirologije kada su u pitanju zahtjevi, sve će biti automatski regulisano kroz Poresku upravu FBiH”, rekao je premijer FBiH.
Naveo je da svi koji ostvare pravo na refundaciju, novac mogu očekivati u martu.
“Januarska plata se isplaćuje do kraja februara, tako da do kraja februara nije realno da se isplati refundacija, ali smo se dogovorili da se to strpa u najkraće moguće rokove, da to bude negdje do polovine marta. Napravili smo neke kategorije, 300, 150, 100 i 50 KM, riješili smo neka otvorena pitanja na koga se to odnosi”, rekao je Nikšić pa pojasnio ko će imati pravo na refundaciju.
“To pravo ostvaruju oni poslodavci koji su prema posljednjem izvještaju o poslovanju i dobiti ostvarili dobit manju od 6.500 KM po radniku”, naglasio je on.
Na pitanje da li će 100 miliona KM biti dovoljno da se refundira svima, odgovorio je:
“Pravili smo kalkulacije da nam za svih 180.000-200.000 radnika na koje se odnose plate ispod 1.000 KM, treba nekih 108 miliona KM, tako da, pošto vjerovatno svi neće dobiti pravo na refundaciju, onda pretpostavljamo da će biti dovoljno 100 miliona. Živa je to materija, moguća su povećanja subvencija ako bude bilo moguće”.
Safudin Čengić, predsjednik ESS FBiH, naveo je da je ovo rješenje prihvatljivo kako za poslodavce i radnike, tako i za Vladu.
Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH poručio je da će uvijek biti nezadovoljnih kada su ove stvari u pitanju, ali da je ovo dobra polazna osnova da se ublaže negativne posljedice.
“Za plate preko 1.000 KM manje-više je prihvaćen naš prijedlog za ovih 450 KM da bude neoporezivo. Što se tiče refundacija, pokušali smo da objektiviziramo kriterije, da zaista tu pomoć dobiju oni kojima je najpotrebnija, tamo gdje su najviše ugrožena radna mjesta. Mislim da smo dobrim dijelom uspjeli u tome. Mjesečno ćemo pratiti realizaciju uredbi i po potrebi ćemo praviti korekcije”, istakao je Smailbegović.
Sindikalci su bili stava da je Vlada FBiH bila susretljiva u namjeri da zaštiti radna mjesta, što je i bio cilj predstavnika radnika. Ipak, nisu zadovoljni iznosom minimalca.
“Nismo zadovoljni minimalcem od 1.000 KM, u narednom periodu ćemo raditi na tome da ta minimalna plata, u skladu sa mogućnostima, bude i veća”, poručio je Fikret Alić, predstavnik Saveza samostalnih sindikata BiH.