Mnogi mještani proizvode energiju, što znači da posjeduje udio u barem jednoj vjetroturbini.
Samso je malo dansko ostrvo na kome živi oko 4.000 ljudi.
To nije mjesto koje vam prvo padne na pamet kada se pomisli na revoluciju zelene energije, ali je ovaj vjetroviti komadić Skandinavije ipak doživio izuzetan preobražaj u posljednjoj deceniji: danas ostrvo koristi električnu energiju iz 100 odsto obnovljivih izvora.
Štaviše, od 1997. godine su smanjili svoj ugljenični otisak za nevjerovatnih 140 odsto, izvozeći višak energije proizvedene u svojim obnovljivim elektranama na kopneni dio Danske (što iznosi milione kilovat-sati svake godine).
Stanovnici ostrva Samso, poznati kao Samsingeri, vode računa o potrošnji struje.
Električar Brajan Kjer objašnjava: “U svakodnevnom životu malo više razmišljamo o tome kako i kada koristimo struju. I ne žalimo se kada duva vjetar, jer tada imamo besplatno grijanje ili prevoz”.
Priča o Samsoovim ambicijama za obnovljivu energiju počinje 1997. godine.
Pošto je postojao veliki politički interes za obnovljive izvore energije u jeku krize u snabdijevanju naftom, dansko Ministarstvo za životnu sredinu i energetiku pokrenulo je takmičenje u kojem su zajednice morale da predstave uvjerljiv plan za potpunu energetsku tranziciju na obnovljive izvore u narednih deset godina.
Vlasti su željele da prouče koliko visok procenat obnovljive energije može da postigne jedna jasno definisana oblast bez velikih državnih subvencija.
Konsultant i inženjer Ole Jonson iz Arhusa, drugog po veličini danskog grada, smatrao je da bi Samso bio odličan kandidat, ubijedio je gradonačelnika i predao plan.
Na iznenađenje ostrvljana, Samso je pobijedio.
“Mislio je da će otići u Kopenhagen i vratiti se s novcem, kao viking“, prisjeća se Soren Hermansen, direktor Akademije za energiju.
Iako je danska vlada uložila skoro 90 miliona dolara u tom periodu, postojali su i određeni uslovi: energetska samoodrživost pomoću tehnologije dostupne u Danskoj i obavezno lokalno sufinansiranje.
“Od tog trenutka smo znali da nas čeka težak put”, rekao je Hermansen, koji je postao prvi zaposleni na projektu.
Njegov posao je bio da pokrene promjene, a to je radio na javnim raspravama, uz besplatnu kafu, sok od jabuke i, možda najvažnije, besplatno pivo.
Samso je okružen termoelektranama na ugalj sa tri strane (istok, zapad i jug) koje proizvode jeftinu struju, pa prelazak na 100 odsto obnovljivu energiju nije djelovao kao logičan potez za Samsingere, od kojih su većina farmeri.
Na prvom sastanku je bilo svega 50 ljudi. Tek nakon zatvaranja klanice, što je ostavilo 100 ljudi bez posla, i uz obećanje da bi mogli i ekonomski da prihoduju (jer su obnovljivi projekti na ostrvu u proseku donosili 30 novih radnih mjesta godišnje u posljednjih 10 godina), dovoljno stanovnika je pristalo da potpiše ugovore i pokrene projekat.
Kako danas izgleda život na ostrvu Samso?
Danas se na ostrvu nalazi 21 vjetroturbina, koje se uzdižu iznad ostrva ili iz vode moreuza Kategat, koji povezuje Baltičko i Sjeverno more.
Kopnene turbine visoke su 50 metara, sa lopaticama dugim oko 27 metara, dok su ofšor turbine još veće – 63 metra visoke, s lopaticama dužine 40 metara.
Jedna takva turbina može da proizvede oko osam miliona kilovat-sati električne energije godišnje, po cijeni od 2,8 miliona evra po turbini (kopnene turbine su jeftinije, oko milion evra).
Zahvaljujući danskoj tradiciji zadrugarstva, otprilike jedan od deset meštana proizvodi energiju, što znači da posjeduje udio u barem jednoj vjetroturbini.
Jedan od njih je i farmer Jorgen Tranberg.
“Živim ovdje 28 godina, imam troje dece, posjedujem 150 krava muzara, jednu vjetroturbinu iza svoje farme i pola turbine u moru”, predstavio se Danac za portal “Climate Heroes”.
Vlasništvo nad turbinama omogućilo je stanovnicima Samsoa da ne doživljavaju tehnologiju kao nešto nametnuto, objašnjava Hermansen.
Umjesto toga, veruju da su doneli pametnu poslovnu odluku, kako individualno, tako i kolektivno. Investicija u vjetroturbinu obično se isplati u roku od osam godina, nakon čega vlasnik počinje da ostvaruje godišnji profit, zavisno od proizvodnje električne energije i njene cijene.
Pored lične finansijske koristi, razvoj zelene energije donio je nova radna mjesta, nove biznise i povećao broj turista koji posjećuju ostrvo iz ekoloških razloga.
Zvanična turistička stranica “Visit Samsø” sadrži poseban odjeljak posvećen Samsou kao ostrvu obnovljive energije.
Akademija za energiju, koju vodi Hermansen, otvorena je 2007. godine i služi kao centar za istraživanje, edukaciju i obuku u oblasti obnovljivih izvora energije. Organizuje se izložbe i radionice koje svake godine privuku više od 6.000 političara, novinara i studenata iz cijelog svijeta.
Hermansen sa ponosom govori o razvoju ostrva: “Od potpune zavisnosti od uvozne nafte, sada smo 100 odsto energetski održivi. To je potpuno drugačiji način razmišljanja, a ipak ne osjećamo velike promjene. I dalje imam dobar život, topli dom zimi i struju. Ljudi su prilično zadovoljni. Velika mi je inspiracija što smo postigli ovakav uspjeh i što smo sve naučili korak po korak”.