Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da od sutra uvodi tarife od 25 odsto Kanadi i Meksiku, ali da još razmišlja da li će one biti uvedene i na uvoz nafte iz tih zemalja.
“Možda, a možda i ne”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnoj kancelariji govoreći o mogućem uvođenju tarifa na naftu nafte iz Kanade i Meksika.
Tramp je rekao da će se njegova odluka zasnivati na tome da li je cijena nafte koju naplaćuju dva trgovinska partnera pravedna, iako se osnova njegovih pretećih tarifa odnosi prvenstveno na zaustavljanje ilegalne imigracije i šverca hemikalija koje se koriste za fentanil.
Rizik od uvođenja tarifa na uvoz kanadske i meksičke naftu mogao bi potkopati Trampovo ponavljeno obećanje da će smanjiti ukupnu inflaciju umanjenjem troškova energije.
Troškovi povezani sa tarifama mogli bi da se prenesu na potrošače u vidu viših cijena goriva, što je pitanje koje je Tramp stavio u središte svoje republikanske predsjedničke kampanje obećavaući da će prepoloviti troškove energije u roku od godinu dana.
“Godinu dana od 20. januara, vaše cijene energije širom zemlje biće prepolovljene”, rekao je Tramp u gradskoj vijećnici u Pensilvaniji 2024.
AP VoteCast, opsežna anketa biračkog tijela, pokazala je da je 80 odsto glasača reklo da je zabrinuto zbog cijena goriva. Tramp je osvojio povjerenje skoro šest od 10 glasača koji su rekli da su zabrinuti zbog cijena na pumpama.
Sjedinjene Države su uvozile skoro 4,6 miliona barela nafte dnevno iz Kanade u oktobru prošle godine i 563.000 barela iz Meksika, prema Upravi za informacije o energetici. Dnevna proizvodnja u SAD tokom tog mjeseca u prosjeku je iznosila skoro 13,5 miliona barela dnevno.
Metju Holms, izvršni potpredsednik i šef javne politike u Kanadskoj privrednoj komori, rekao je da će Trampove tarife “prvo oporezovati Ameriku” u vidu većih troškova.
“Ovo je gubitak. Nastavićemo da radimo sa partnerima da pokažemo predsjedniku Trampu i Amerikancima da ovo život ne čini pristupačnijim. To čini život skupljim i dovodi naše integrisane kompanije u nevolje”, kazao je Holms.
Ali Tramp nije pokazao zabrinutost da bi uvođenje uvoznih taksi trgovinskim partnerima SAD moglo da ima negativan uticaj na američku ekonomiju, uprkos riziku prikazanom u mnogim ekonomskim analizama viših cijena.
“Ne trebaju nam proizvodi koje oni imaju. Imamo svu naftu koja vam treba. Imamo svo drveće koje vam je potrebno, što znači drvnu građu”, kazao je Tramp.
Dodao je da će Kina naplatiti tarife za svoj izvoz hemikalija koje se koriste za pravljenje fentanila. On je ranije naveo tarife od 10 odsto koje bi bile povrh ostalih uvoznih taksi na proizvode iz Kine.
Naftom su se u četvrtak popodne trgovalo za oko 73 dolara po barelu. Cijene su skočile u junu 2022., kada je predsjednik Amerike bio Džozef Bajden, na više od 120 dolara po barelu, tokom perioda koji se preklapao sa ukupnim rastom inflacije koja je dostigla maksimum u četiri decenije, što je podstaklo širi osjećaj javnog nezadovoljstva demokratskom administracijom.
Cijene benzina su u prosjeku 3,12 dolara po galonu širom Sjedinjenih Država, što je otprilike ista cena kao pre godinu dana, prema AAA.
Kasnije u četvrtak, Tramp je zaprijetio novim tarifama zemljama koje traže alternativu američkom dolaru kao sredstvu globalne razmjene.
Tramp je prethodno iznio istu prijetnju u novembru prošle godine protiv takozvane grupe BRIKS, koja uključuje Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu, Južnu Afriku, Egipat, Etiopiju, Iran i Ujedinjene Arapske Emirate.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sugerisao je da sankcije protiv njegove zemlje i drugih znače da nacije treba da razviju zamjenu za dolar.
“Zahtijevaćemo posvećenost ovih naizgled neprijateljskih zemalja da neće stvoriti novu valutu BRIKS, niti podržati bilo koju drugu valutu koja bi zamijenila moćni američki dolar ili će se suočiti sa tarifama od 100 odsto i treba da očekuju da se oproste od svoje prodaje kupcima u divnoj američkoj ekonomiji”, objavio je Tramp na društvenim mrežama