Foto: BUKA ARHIVA
Prošle sedmice održane su dvije važne Javne rasprave koje se
odnose na Regulacione planove centra Banjaluke. Ukoliko se usvoji sve što je
planirano najuži centra Banjaluke izgledaće veoma drugačije nego danas. Pored
velike zgrade u “Rupi” koja je počela da se gradi, a koja će u jednom dijelu
imati čak 10 spratova, u centru Banjaluke možemo očekivati i četiti nebodera od
15 spratova, a možda i više, zavisi koji je u pitanju.
Pored nebodera planirano je i da spomenik palim borcima bude
izgrađen na parking kod Kraša iako se samo u glavi može vizualizirati kako će
spomenik tih dimenzija izgledati na ovoj lokaciji između Muzeja savremene umjetnosti
RS i zgrada.
Iako je struka pokušala u više navrata da ukaže na
problematičnost onoga što je planirano u Banjaluci, šira javnost je nezainteresovana
za ove teme što nam pokazuje mali broj građana koji su prisustvovali ovim
javnim raspravama iako su one bila održane u popodnevnim časovima.
Igor Uletilović, asistent
na programu Transport iz Centra za životnu sredinu, kaže problemi aktuelnih izmjena
regulacionih planova za centralno područje Banjaluke započinju od obuhvata tih
planova, gdje umjesto da se centralni prostor grada tretira kao jedna
sveobuhvatna cjelina, ide se u izradu velikog broja planova sa malim i često
nelogičnim obuhvatima.
“Tako npr. RP ‘Rupa’ u
obuhvatu uključuje samo parking na Krašu i pritom presjeca prostor platoa
ispred Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, isključujući zelenu
površinu u pravcu Pošta Srpske, dok sa druge strane RP ‘Palas’ uključuje taj
prostor, ali isključuje parking na Krašu. Sve ukazuje na veliki pritisak na
Gradsku upravu da se ubrzanom procedurom obezbjede lokacije za gradnju
zamišljenih objekata, zanemarujući totalno integrisan i smišljen pristup
razvoja centralnog područja grada”, rekao je za BUKU Uletilović.
On dodaje da Nacrt RP “Palas” predviđa gradnju
nekoliko solitera na prostoru hotela Palas, kaldrme, kao i Stare autobuske
stanice, gdje je i dalje enigma uklapanje takvih objekata u postojeći ambijent,
odnosno koliko bi novoizgrađeni objekti narušili identitet grada kakvog
poznajemo.
“Ovdje se postavlja pitanje da li postoji vizija za prostor
najužeg centra grada, kako se dolazi do te vizije, kao i da li građani uopšte
učestvuju u tom procesu. Kako se radi o prostoru koji je od izuzetne važnosti
za sve građane, smatramo da procesi izmjene i usvajanje ovakvih planova ne bi
smjeli da se odvijaju izuzetno ubrzanim tempom, te da bi građani morali da budu
uključeni u procese od same izrade idejnog rješenja i postavljanja vizije”,
ističe naš sagovornik.
Igor kaže da je trenutno učešće građana u procesima izmjena
regulacionih planova skromno i formalno.
“Iz Gradske uprave napominju da se poštuju svi zakonski
mehanizmi učešća javnosti, preko javnih poziva, javnih prezentacija, javnih
rasprava, gdje građani i sva zainteresovana lica imaju priliku da iznesu svoja
mišljenja, prijedloge i primjedbe. Međutim, postavlja se pitanje formalne
demokratije, koliko se stavovi i mišljenja upućeni od strane građana uopšte
usvajaju? Možda bi konkretno za RP ‘Palas’ mogao da se napravi pregled
komentara koji su upućeni od strane građana i stručne javnosti, kao i broj
komentara koji su usvojeni, kako bismo dobili realnu sliku promjena koje je
pretpio pomenuti RP učešćem javnosti”, kaže Uletilović.
Aleksandar Jokić, advokat iz Banjaluke, kaže postoji više
udruženih problema u čitavom ovom trendu izgradnje nebodera u užem centru
grada.
“Prije svih, kako smo čuli od stručnjaka, iz ugla urbanizma i
saobraćaja ova rješenja nisu adekvatna i značajno će otežati kretanje ljudi i
život u gradu. Sa druge strane izgled grada bi mogao da bude promijenjen i to
ne na bolje. A na kraju, ono što meni kao pravniku najviše smeta, jeste što
niko nije utvrdio javni interes, a svi organi su u obavezi da ga poštuju.
Dakle, niko nije utvrdio šta građanima ovog grada treba, šta žele i kako hoćemo
da ovaj grad i život u njemu izgleda. To nikoga ne zanima. Dokaz tome jeste i
činjenica da se sa parcijalnim izmjenama RP-a nije sačekalo do donošenja
Urbanističkog plana”, rekao je Jokić za BUKU.
Jokić kaže da Gradonačelnik Banjaluke i predstavnici grada na
održanoj Javnoj raspravi nisu bili
voljni da slušaju argumente, struku i stav građana.
“Jedini način da se ova bitka dobije jeste masovniji pritisak
javnosti na institucije i iskazivanje stava i nezadovoljstva građana na sve
zakonom dozvoljene načine”, smatra naš sagovornik.
Jokić ističe da se u svemu ovome ne razmišlja se o građanima
i kvalitetu života uopšte.
“Vidjeli smo da se plan usporivača saobraćaja kod ‘Rupe’
direktno kosi sa planom izgradnje kompleksa zgrada i podzemne garaže. To je
dokaz da ovdje nema jasnog plana, da se svemu pristupa shodno interesima
investitora, a ne shodno interesima svih građana. Od saobraćaja, do parkinga, preko
kanalizacije, zelenih površina, zagađenja vazduha, grijanja… jednostavno
previše otvorenih pitanja bez jasnih odgovora koji ulivaju i minimum sigurnosti”,
smatra Jokić.