Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nakon više od tri mjeseca od održanih Lokalnih izbora objavila je statitistiku izbora.
Neki trendovi poput strukture birača, pola i dobi su očekivani, a neki trendovi zabrinjavaju. Tako je od 142 izabrana načelnika/gradonačelnika svega osam žena. Ovi podaci ne iznenađuju previše jer se za poziciju načelnika utrkivalo tek pet kandidata mlađih od 30 godina. Niko od njih nije osvojio dovoljan broj glasova da dođe na čelo svoje lokalne zajednice.
Glasači na proteklim izborima su pripadnici zrelije životne dobi, pokazuje statistika CIK-a. Od ukupnog broja birača, nešto manje od 15% čine mlađi od 30 godina pa je tako od 538.810 registrovanih birača te dobi svoje biračko pravo iskoristilo njih nešto više od 244 hiljade.
Zanimljivo je da je skoro jednak procent muškaraca i žena koji su ostvarili svoje biračko pravo.
Ipak zabrinjava trend da stranke u dovoljnoj mjeri ne kandidaju mlade političare niti im građani pružaju dovoljno povjerenja, posebno kada se radi o načelničkim pozicijama.
Amer Osmić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kaže da ga ne čudi činjenica da na proteklim izborima nije pobijedio nijedan načelnički kandidat mlađi od 30 godina.
“Uopćeno kazano većina glasača više povjerenja daje iskusnijim političarima, te je ambijent u političkim strankama takav da je veća spremnost kandidiranja iskusnijih političara za načelničke i gradonačelničke pozicije. Stiče se dojam da je u mnogim političkim strankama potrebno “dokazivanje” kroz vijećničke mandate, te se povjerenje najčešće daje političarima u zrelijim godinama”, rekao je Osmić za Buku.
Govori i da su mladi svjesni da iskusnije stranačke kolege i lideri političkih subjekata mladima ne daju dovoljno prilika i povjerenja unutar političkih partija.
“Dominantan stav mladih jeste da u politici i počecima političke karijere najčešće služe kao “nosači vode i plakata” odnosno da nema spremnosti da im se povjeri ozbiljnija politička funkcija bez mogucnosti jasnog nadzora”, dodao je Osmić.
Kandidatkinje osvojile neznatan broj načelničkih mandata
Od 386 kandidata za načelnike i gradonačelnike svega je 29 žena, a samo njih osam je osvojilo mandate. Tako je broj načelnica u BiH manji od 6%.
Damjan Ožegović iz Transparency International kaže da iako Izborni zakon propisuje kvote koje osiguravaju zastupljenost polova na kandidatskim listama za lokalne parlamente, problem nastaje kada su u pitanju načelničke, odnosno gradonačelničke pozicije gdje to nije moguće zbog činjenice da je u pitanju po jedan kandidat ispred svakog političkog subjekta, u pravilu.
„S tim u vezi, kandidovanje i izbor malog broja žena u ukupnom broju načelničkih pozicija, ili kandidovanje i izbor mladih ljudi, su pitanja za biračko tijelo, a ne nužno samo za zakonodavca ili političke partije“, kaže Očegović.
Pojašnjava da iako partije odlučuju koga će kandidovati, ne treba zaboraviti da su birači ti koji odlučuju kome će pokloniti povjerenje, a partije, po oprobanom receptu, kandiduju “stare” provjene kadrove.
„I to često one koji su politički ili na drugi način zadužili partiju, a ne one koji su nužno najbolji prijedlog za funkciju. Kada bi želje i potrebe biračkog tijela bili jasno kanalisani i kada bi postojao istinski politički pluralizam, sigurno bi bilo više kandidata koji su mlađi ljudi i jednaka zastupljenost polova, a posljedično i drugačiji izborni rezultati“, dodaje Ožegović za Buku.
Sociološkinja Smiljana Vovna kaže da je odgovornost na političkim strankama koje delegiraju kandidate za načelničke pozicije.
“Generalno odnos biračkog tijela prema “obavezi” glasanja je jako malo. Ovo potvrđuje uvijek i slaba izlaznost. U principu nama vlast biraju apstinenti, koji svojom neizlaznošću dozvoljavaju formiranje ovakvih vlasti. Mladi ljud izražavaju svoj bojkot odlaskom iz zemlje. To je najveći poraz za jednu državu”, kaže Vovna.
Umjesto da svoje nezadovoljstvo iskažu izlaskom na izbore, mladi radije biraju odlazak dok je procenat izašlih na izbore nizak.
“Zašto ne izlaze, mislim da je razlog zato što iz godine u godinu slušamo o prevarama koje se dešavaju tokom izbora i štimanju izbornih rezultata. Generalno, moramo promjeniti stav svi mi i kada shvatimo da je ključ svih problema nama u rukama sa olovkom u ruci na biračkom mjestu onda možemo očekivati i promjene”, zaključuje Vovna.