Da Milorad Dodik nije prestao sanjati, ali ni djelovati na ostvarenju nezavisne Republike Srpske, potvrdile su i posljednje sankcije američke vlade.
Trinaest osoba našlo se na američkoj crnoj listi zbog pomaganja u bogaćenju porodice Dodik, zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda o 9. januaru, ali i zbog plana o otcjepljenju RS-a na kojem su na zahtijev Milorada Dodika radili uz ostale ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske i generalni sekretar Vlade RS.
“Dodik je 2024. godine zadužio nekoliko funkcionera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazovu radnu grupu za izradu plana otcjepljenja RS-a od BiH. I Siniša Karan i Dalibor Panić bili su dio te secesionističke radne grupe, koja je izradila Dodikov plan za otcjepljenje”, navodi se između ostalog u saopćenju Ureda za kontrolu stranih sredstava pri Ministarstvu finansija SAD-a.
Iz SNSD su danas odgovorili da su SAD udarile na sistem – ustavni, politički, privredni, medijski – te da se radi o posljednjim, očajničkim trzajima, kako kažu, Bajdenove administarcije.
Kako će na sankcije odgovoriti, portparol SNSD-a Radovan Kovačević nije ponovio ono što je Dodik ranije kazao da će banke svejedno ostati otvorene za sankcionisane građane.
S druge strane, nove sankcije su potvrdile ono što Naša stranaka posljednih dana sve glasnije izgovara – SNSD blokira državu, trebaju se naći novi partneri. Sabina Ćudić i zvanično je zbog blokada uputila inicijativu za smjenu rukovodstva ove stranke iz Parlamentarne skupštine.
Iz SNSD-a su odgovorili da nisu dobre inicijative o rušenju najveće stranke srpskog narpda. Iz HDZ-a incijativu nisu komentirali, kao ni američke sankcije. Dragan Čović i dalje se nada da se evropski zakoni mogu usvojiti do trećeg mjeseca.
Matematički i bez SNSD-a i HDZ-a može se promjeniti rukovodstvo oba doma državnog parlamenta, ali se i smjene mogu blokirati nedostatkom kvoruma.
Kada su u pitanju sankcije, odlazeći američki ambasador Majkl Marfi kazao je u razgovoru za Glas Amerike da će se sa sankcijama nastaviti kao odgovorom na antidejtonske postupke, ali i da bi državni tužilac trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o danu RS-a, već i o državnoj imovini i drugim pitanjima, naveo je uz ostalo Marfi.