Dom naroda Parlamenta FBiH bez glasova delegata koji dolaze iz HDZ BiH usvojio je Zakon o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Republika Hrvatska, međutim iz rasprave se moglo zaključiti da će, ukoliko dalja procedura bude tekla bez problema, za realizaciju ovog projekta biti potrebno između sedam i 10 godina.
Kao i ranije na Predstavničkom domu, delegati iz reda hrvatskog naroda, tačnije oni koji dolaze iz HDZ-a, zamjerili su Bošnjacima što, kako su rekli, na silu guraju ovaj zakon, istovremeno naglašavajući da kompanija “BH gas” koja treba da realizuje projekat gasovoda Južna interkonekcija nema kapacitet da to uradi.
“‘BH gas’ se pokazao da nije u stanju provesti ovaj projekat uz sve argumente o značaju tog projekta u geopolitičkom, geostrateškom i ekonomskom smislu. Imamo ogromne rezerve prema investitoru. Južna interkonekcija je nacionalni interes BiH, ali i nacionalni interes Hrvata u BiH, a dosadašnji prijedlog ne jamči izgradnju plinovoda. Usvajamo zakon pa tek onda pravimo pretpostavke za njegovu implementaciju, što nije dobro”, rekao je Damir Džeba, šef Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Kada je riječ o samom projektu, Južna interkonekcija podrazumijeva izgradnju gasovoda koji ide pravcem od Zagvozda u Hrvatskoj i u BiH ulazi u Posušju, a dalje ide prema Tomislavgradu, Šuici, Kupresu, Bugojnu, Novom Travniku sa krakom za Mostar.
Dužina ovog gasovoda je oko 180 kilometara. Prvobitna procjena je bila da bi njegova izgradnja mogla koštati oko 100 miliona evra, međutim u raspravi pred Domom naroda moglo se čuti da će se njegova vrijednost kretati između 100 i 180 miliona evra, dok su pojedine procjene pokazale da bi to na kraju moglo koštati čak 216 miliona evra.
“Nisu osigurana sredstva za taj projekat i ‘BH gas’ nema iskustva u izgradnji gasovoda, a istovremeno ima višemilionske obaveze”, rekao je Džeba.
S druge strane, u Klubu bošnjačkog naroda kažu da kritike Hrvata ne stoje i da jedini koji ima kapacitet da sprovede taj projekat u BiH je upravo “BH gas”, koji je u tom biznisu od 1997. godine, istovremeno se pitajući kako neko ko posluje skoro 30 godina nema kapacitet, a imao bi neko ko osnuje firmu sutra.
“‘BH gas’ nije investitor, investitor je FBiH, on je samo nosilac investicije. Gdje je nama drugo uspješno preduzeće u BiH ako nije ‘BH gas’. To je najrelevantnija i najreferentnija institucija, oni njeguju tradiciju ‘Energoinvesta’ koji je gasifikovao Sarajevo. Ekonomska logika ne dozvoljava da pored jednog operatera pravimo još jednog koji u startu košta 20 miliona KM. Odgovorno tvrdim da je usvajanje ovog zakona prvorazredni interes hrvatskog naroda”, rekao je Haris Zahiragić, delegat Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Podsjećanja radi, Zakon o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Republika Hrvatska u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH usvojen je pod pritiskom Ambasade SAD u BiH, a tako je bilo i pred sjednicu Doma naroda. Neposredno pred održavanje sjednice Ambasada SAD saopštila je da je vrijeme da se iskoristi “najbolja prilika za jačanje energetske sigurnosti zemlje” te da se BiH približi transatlantskoj zajednici država i postavi temelje za okončanje ruske energetske prijetnje BiH.
Takođe, i u samoj raspravi pojedini delegati, uglavnom bošnjačke nacionalnosti, isticali su da BiH zavisi od ruskog gasa i od Republike Srpske kroz koju prolazi gasovod, a što ona (Republika Srpska), kako su rekli, može iskoristiti za ucjene i pritiske. Ipak, priznali su da i u toku rata Rusi nisu obustavili isporuku gasa niti je tu isporuku blokirala Republika Srpska. Trenutno, BiH isključivo zavisi od ruskog gasa, a izgradnjom Južne interkonekcije BiH će se u suštini povezati sa terminalom ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom ostrvu Krk, odakle će dobijati uglavnom američki plin.