Vlada FBiH kršenje zakona pretvorila u praksu

Dugogodišnja je praksa raznih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini da krše Zakon o budžetima, te da ove važne dokumente ne donose u propisanim rokovima. U ovom kršenju zakona posebno se ističu državna i federalna vlast. Aktuelna federalna Vlada već je uspostavila praksu kršenja Zakona o budžetima FBiH s obzirom da ni budžet za 2025. godinu nije usvojen do kraja 2024. godine.
 
Zakon se krši, ali niko ne odgovara
 
Ono što je posebno problematično u ovoj priči jeste da Vlada FBiH svjesno preskače formu nacrta i budžet parlamentarcima dostavlja u formi prijedloga, što nije u skladu sa Zakonom o budžetima FBiH.
 
Ukoliko ste odgovorna vlast, na budžetu za narednu godinu radite tokom cijele tekuće godine, barem je tako zakon predvidio.
Naime, prema Zakonu o budžetima FBiH aktivnosti za donošenje budžeta za narednu godinu počinju već u februaru ove godine i tačno je navedeno do kojeg datuma se određene aktivnosti trebaju završiti.
 
Izdvojit ćemo samo one obaveze koje slijede od sredine do kraja godine:
 
– do 15. jula – Ministarstvo finansija objavljuje Dokument okvirnog budžeta (DOB) na web stranici ministarstva;
– do 15. jula – Ministarstvo finansija dostavlja budžetskim korisnicima budžetsku instrukciju broj 2 – početna budžetska ograničenja i smjernice za izradu zahtjeva budžetskih korisnika;
– do 15. augusta – budžetski korisnici dostavljaju Ministarstvu finansija budžetske zahtjeve;
– do 15. septembra – konsultacije Ministarstva finansija i budžetskih korisnika u vezi sa zahtjevima budžetskih korisnika i prioriteta budžetske potrošnje;
– do 15. oktobra – Ministarstvo finansija dostavlja Vladi Nacrt budžeta za narednu fiskalnu godinu;
– do 1. novembra – Vlada utvrđuje Nacrt budžeta;
– do 5. novembra – premijer dostavlja Nacrt budžeta i prateću dokumentaciju Parlamentu;
– do 31. decembra – Parlament donosi budžet.
 
Dakle, iz navedenog su jasno vidljive obaveze i termini u kojima institucije iste trebaju izvršiti. Također, jasno je vidljivo da Parlament ne može usvojiti budžet na vrijeme, ukoliko mu Vlada u zakonski predviđenom roku ne dostavi dokument u formi nacrta.
Zašto je važno da parlamentarci budžet dobiju u formi nacrta, a ne prijedloga, te zbog čega izvršni organ vlasti u Federaciji krši Zakon, pitali smo zastupnike Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. 
“Ušli smo u situaciju da se direktno krši Zakon o budžetima FBiH.  Nekoliko je razloga navedenog. Nije toliko u pitanju tromost administracije Ministarstva finansija FBiH, razumijevajući da sve institucije Federacije na vrijeme dostave svoje budžetske zahtjeve. Ministarstvo na bazi tih zahtjeva donosi dalje odluke koje se tiču prijedloga. Međutim, problem u ovome je što se isključuje ostatak Federacije BiH, čitava javnost, Parlament i svi oni potencijalni budžetski korisnici ili oni korisnici koji nisu pod ingerencijom Federacije BiH. Dakle, budžetski kalendar se poštuje samo kada je riječ o odnosu između neke federalne institucije i Vlade, ali ne i između Ministarstva finansija i ostatka Federacije BiH”, govori za Buku Admir Čavalić, zastupnik Stranke za BiH.
Da je premijer ispoštovao Zakon, javna rasprava bi bila moguća
Napominje kako je nacrt budžeta važan kako bi se mogla provesti javna rasprava u novembru i budžet usvojio do kraja decembra.
“Da je premijer ispoštovao zakonski rok i nacrt dostavio do 5. novembra, mogla se provesti javna rasprava i budžet usvojiti do kraja godine. U javnoj raspravi bi se vjerovatno javili predstavnici Udruženja penzionera, javili bi se predstavnici onkoloških pacijenata, javile bi se žene žrtve nasilja u porodici i brojne neke organizacije koje su zainteresovane za novac poreskih obveznika. Ovo sve se kod nas preskače drugu godinu zaredom. Stadij nacrta je preskočen i sada nema smisla dostavljati nacrt i voditi javnu raspravu jer znamo da, ukoliko se do 1. februara ne usvoji budžet, sve se stopira, jer nemamo ni odluke o privremenom finansiranju, povučena je”, objašnjava Čavalić.
Pisanje amandmana po hodnicima
Konstatuje kako je ulaskom u novu kalendarsku godinu jedino moguće rješenje postalo da Vlada uputi prijedlog budžeta po hitnom postupku, kako je to urađeno i prošle godine. Podvlači kako Vlada preskakanjem nacrta želi da uguši glas javnosti prilikom kreiranja budžeta.
“I opet će budžet biti po principu ‘uzmi ili ostavi’, jer u februaru nema isplata penzionerima i socijalno ugroženima ukoliko se ne usvoji. Ako prihvatite, nemate mogućnost korekcije, odnosno mogu se po hitnom postupku poslati amandmani, ali je apsurdno amandmanski djelovati na 24 sata prije sjednice. Prošle godine su se amandmani pisali po hodnicima parlamenta, i ništa se nije naučilo iz toga. Cijenu toga opet plaćaju građani Federacije, porezni obveznici. Također, narušava se još jedan jako bitan princip, a to je princip transparentnosti. Ovdje je nema i mislim da politički motivi stoje iza navedenog. Vjerovatno se neko ugradio u neke budžetske pozicije, možda neko želi da neka budžetska pozicija iznosi toliko i toliko i ne želi da mu bilo kakvo uplitanje javnosti to ugrozi, zaboravljajući da ta javnost ima jači legitimitet da učestvuje u samoj izradi budžeta s obzirom da se radi o novcu poreznih obveznika, a da su Ministarstvo finansija, Vlada i Parlament samo oni tehničari koji to trebaju sprovesti”, naglašava Čavalić.
Haris Šabanović, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH, upozorava da je nemoguće amandmanski djelovati na budžet kada ga Vlada dostavi Parlamentu dan pred sjednicu.
“Ne možete vi smisliti kvalitetan amandman, ako ne znate šta će biti u budžetu. Budžet je vlast 2024. godine donijela preko noći. Osim što je ovakav način rada nakaradan i nezakonit, problem je što vlast budžet prošle godine nije ni rebalansirala. Nema šanse da su, u ovako neizvjesnoj godini, mogli u marku isplanirati budžet od sedam ili osam milijardi. Prvo su sakrili rebalans, a sada opet kriju nacrt budžeta za 2025. godinu, odnosno nisu ga ni kreirali. Ja mislim da taj budžet krije jedan ozbiljan deficit u ovoj godini koji se desio”, ističe za Buku Šabanović.
Smatra da se Vlada zbog toga odlučila za podizanje minimalne plate u FBiH na 1.000 KM.
“Ovakav potez s minimalnom platom je pokazatelj jedne budžetske dubioze koju treba pokriti na razne načine. Ovako povećati minimalnu platu i praviti projekcije na nekih 500 miliona prihoda više od doprinosa, da ne računamo prihode koji će nastati od inflacije i PDV-a. Nema nijednog razloga da minimalac u Federaciji ne bude 1.000 KM, ali također, nema nijednog razloga da doprinosi ostanu preko 70 posto ako se tim entitetom menadžeriše kako treba”, zaključuje Šabanović.