Na kraju 2024. godine, ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini obilježena je ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju životni standard građana i privrede.
Rast cijena hrane, usluga i energenata
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini u novembru 2024. godine iznosila je 1,9%. Ipak, cijene hrane i osnovnih životnih namirnica porasle su znatno više, što znači da je kupovna moć 100 KM smanjena u odnosu na prethodnu godinu
Na primjer, hljeb koji je koštao 1,50 KM sada se prodaje za oko 2 KM, dok je litar ulja sa 3,50 KM poskupio na 5 KM. Kilogram šećera porastao je s 2 KM na 2,80 KM, dok su cijene mesa i mlijeka doživjele sličan trend. Maslac, koji je prošle godine koštao 4,50 KM, sada iznosi 6 KM, a desetak jaja sa 3,50 KM poraslo je na 5 KM.
Ove promjene predstavljaju udar na kućne budžete, jer je za isti paket osnovnih namirnica danas potrebno oko 25% više novca nego prije godinu dana. Ipak, stvarni utjecaj na domaćinstva je još veći, jer cijene hrane, energenata i stanovanja – ključnih troškova za većinu građana – rastu iznad prosječnog nivoa inflacije.
Ako uzmemo u obzir da prosječna plata u BiH iznosi oko 1.200 KM, povećanje troškova osnovnih potreba ozbiljno ugrožava životni standard građana. Sve veći broj domaćinstava nalazi se u situaciji da prioritet daje osnovnim namirnicama, dok se odriču drugih troškova, poput obrazovanja, kulture i slobodnih aktivnosti.
Pored hrane, rast cijena električne energije i goriva dodatno je pogoršao situaciju za domaćinstva i poslovni sektor.
Pad izvoza i manjak stranih investicija
Bosna i Hercegovina bilježi pad izvoza i porast vanjskotrgovinskog deficita. U prvih 11 mjeseci 2024. godine, izvoz je iznosio 14,81 milijardi KM, što predstavlja pad od 4,3% u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, uvoz je porastao za 2,9% i dostigao 26,24 milijarde KM, pogoršavajući ionako lošu trgovinsku bilancu. Strane investicije su takođe u padu zbog nesigurnog poslovnog ambijenta i političke nestabilnosti.
Nezadovoljstvo medicinara, prosvjetnih radnika…
Nezadovoljstvo zaposlenih u javnom sektoru došlo je do izražaja kroz proteste i štrajkove. Medicinski radnici suočavaju se s niskim platama i lošim radnim uvjetima, što je rezultiralo protestima u Banjaluci u travnju 2024. godine. Prosvjetni radnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu stupili su u generalni štrajk u rujnu, zahtijevajući povećanje plaća za 15%. Nastava za oko 20.000 učenika bila je obustavljena dok sud u Mostaru nije proglasio štrajk nezakonitim u prosincu. Sindikati oštro kritikuju vlasti zbog loših uvjeta rada i nepoštovanja zakonskih procedura, dok Vlada ostaje gluha na njihove zahtjeve.
Rast zaduženosti entiteta
Entiteti Federacija BiH i Republika Srpska bilježe zabrinjavajući rast zaduženosti. Ukupni javni dug Bosne i Hercegovine iznosio je 8,77 milijardi KM u novembru 2024. godine. Dug Federacije BiH iznosi 5,03 milijarde KM, dok Republika Srpska duguje 3,6 milijardi KM. Dug prema međunarodnim financijskim institucijama, poput MMF-a i Svjetske banke, dodatno opterećuje budžete. Održivost javnih financija sve više dolazi u pitanje, a bez hitnih fiskalnih reformi, zaduživanje će postati još veći problem u narednim godinama.
Politička nestabilnost i korupcija
Politička nestabilnost i endemska korupcija otežavaju ekonomski oporavak zemlje. Povjerenje građana u institucije je na rekordno niskom nivou, a čak 70% građana smatra da su političari korumpirani. Komplikovani zakonski okviri i netransparentne javne nabavke dodatno odvraćaju strane investitore. Poslovni ambijent je nesiguran, a visoka nezaposlenost i politička previranja pogoršavaju egzodus mladih. Prema istraživanjima, 44,3% građana razmišlja o napuštanju zemlje.
Perspektive za 2025. godinu
Dok građani ulaze u novu godinu s neizvjesnošću, ekonomski analitičari pozivaju na hitne reforme. Ključni prioriteti trebaju biti borba protiv korupcije, jačanje pravne države i podrška domaćoj privredi. Ulaganje u obnovljive izvore energije i smanjenje ovisnosti o uvozu mogu otvoriti nova radna mjesta i smanjiti ekonomske rizike.
Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici. Odluke donosioca politika u narednim mjesecima bit će ključne za budući pravac zemlje. Bez odlučnih mjera, rizik od daljeg urušavanja ekonomskog sistema postaje sve veći.