Dok se u javnosti špekuliše kako izgleda tajna uredba Vlade FBiH, Udruženje poslodavaca najavljuje da će u sektorima poput tekstila uslijediti brojni otkazi
Skoro 20 mjeseci upravljanja izvršnim organom vlasti u Federaciji BiH potrošeno je na odgađanje godinama obećavane fiskalne reforme. Reforma je to koju traže i poslodavci, ali i željno iščekuju radnici jer bi ona trebala značiti povećanje njihovih plata. No, od reforme nema ništa. Pred kraj godine, Vlada FBiH se dosjetila da umjesto novih fiskalnih zakona u parlamentarnu proceduru pošalje izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak kojim bi se uvela nova kategorija – Naknada za učinak. Ta naknada je trebala biti neoporeziva, a ukupna minimalna primanja s pomenutim učinkom izašla bi na 1.200 KM.
Povukli zakon pa donijeli tajnu uredbu koja je izazvala konfuziju
I kad je došao dan sjednice na kojoj su federalni zastupnici trebali glasati o navedenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, uslijedilo je novo iznenađenje. Zastupnički dom Parlamenta FBiH je obaviješten da Vlada povlači izmjene i dopune zakona, jer je dan ranije na sjednici usvojena “uredba koja reguliše istu oblast”.
Navedena uredba je, vjerovali ili ne, tajna, iako to ne bi smjela biti. Posebno je poražavajuće da o istoj nisu obavješteni ni oni koji bi trebali da je provode – poslodavci.
“Nismo upoznati s uredbom ni zvanično ni nezvanično. Ono što čitamo po portalima je vrlo neprecizno, neformalno, nismo sigurni uopće o čemu se radi. Čak vidimo konfuziju i razliku između onoga što je izjavio premijer Nikšić i onoga što piše po portalima. Što se nas tiče, ovdje je sada jedna velika konfuzija”, ističe za Buku Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Dodaje kako su članice Udruženja iz sektora tekstila i obuće zatražile da se održi sastanak krovnog udruženja poslodavaca na temu uredbe o kojoj niko ništa ne zna.
“Ti sektori su najpogođeniji i napravit ćemo jedan veliki sastanak gdje će biti i druge branše, kako bismo upozorili šta su posljedice ovakve potencijalne odluke”, navodi Smailbegović, konstatirajući da su poslodavci u četvrtak tražili od Vlade uvid u uredbu.
“Nismo do danas dobili ništa. Nismo dobili ni termin za sastanak. Mi smo očekivali sastanak još u petak, međutim, ništa. Vlada je u zvaničnom dopisu kojeg je poslala Parlamentu, napisala da povlači zakon iz procedure jer su na sjednici usvojili uredbu o pomoći. Mi smo tražili da vidimo uredbu, jer su prije toga tri puta odgađane sjednice Parlamenta pod izgovorom kako nije usaglašen zakon s poslodavcima. Očekivali smo da će bilo šta usaglasiti, a ovako se spominje neka uredba koju niko nije vidio”, naglašava predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Ugroženi sektori tekstila, namještaja i trgovine
Podvlači kako je najrizičnije da se obistini priča o 1.200 KM minimalnih primanja.
“Mnogo kompanija neće izdržati takvu vrstu primanja, bez obzira što je neoporezivo. Vlada sada najavljuje dizanje minimalne plate sa 620 na 700 KM. Na tih 80 KM ide još 50 ili 60 KM doprinosa. Ako na to budete još morali dati 200 ili 300 KM radniku, to je dodatno opterećenje od nekih 350 KM. Ovdje pričamo o minimalnoj plati. Zbog toga je ugrožen tekstil, jednim dijelom namještaj, jednim dijelom trgovina, dakle tamo gdje je radno intenzivno, gdje imate puno zaposlenih, gdje je proizvodnja bez velike dodane vrijednosti i gdje ljudi ne mogu da izdrže. Tu će dolaziti do masovnih otpuštanja radnika i zato sutra imamo sastanak da ljudi otvoreno kažu i medijima i Vladi koliko će biti otkaza ako se to desi. Direktori će reći svaki za sebe”, govori nam Smailbegović.
Napominje da su poslodavci ranije dali konkretan prijedlog.
“Rekli smo da se kroz Zakon o porezu na dohodak ostavi mogućnost da se isplati dodatno do 450 KM neoporezivih naknada i to bi bio maksimalan iznos. Ograničilo bi se kroz taj zakon da se plate ne mogu smanjivati da ne bi dolazilo do zloupotreba. Dakle, neko ko je u novembru isplatio platu 1.000 KM, ne bi mogao smanjiti platu pa onda isplatiti 200 KM neoporezive pomoći. Za minimalan iznos smo rekli da smo spremni da ispregovaramo sa sindikatima, za svaku granu pojedinačno kroz granske kolektivne ugovore. Tada bi različite vrijednosti imale različite branše. Nije isto u tekstilu, metalu, građevini, svaka branša ima svoje drugačije uslove i mogućnosti. Neki će dati više, neki manje i to su pregovori između granskih sindikata i Udruženja poslodavaca po granama. To je nešto što već funkcioniše, mi imamo osam potpisanih kolektivnih ugovora, a sada bi napravili “apdejte”. Ako se slože sindikat i poslodavci, ne vidim šta je tu za Vladu problem”, objašnjava Smailbegović.
Vlada je unijela fiskalni nemir
Situacija u kojoj poslodavci, radnici, novinari i parlamentarci nagađaju kako izgleda tajna uredba federalne Vlade, za federalnog zastupnika Stranke za BiH Admira Čavalića je katastrofalna.
“Sada nije fokus na meritumu uredbe, jer ne možemo raspravljati o samoj uredbi jer ne znamo njen sadržaj, ne znamo je li usvojena, je li postoji i da li ima neki zvanični dokument. Suvišno je raspravljati i da li je obavezna ako nema uredbe. Moja najveća kritika je da se već sada napravila velika šteta, u smislu da se unio fiskalni nemir. Ovdje se zaboravlja da mi imamo hiljade privrednih subjekata koji sasvim normalno i redovno planiraju narednu godinu i obično ta planiranja treba da završe do kraja godine. Vlada je privrednicima potpuno narušila te planove, oni su u neizvjesnosti, zastupnicima svakodnevno telefoni zvone, ljudi pitaju ima li uredbe, ima li dokumenta, kako izgleda itd. Dakle, šteta je već napravljena. Zadnje što nam je trebalo na kraju godine je neizvjesnost”, govori Čavalić za Buku.
Decembar mjesec je, napominje on, mjesec kada se šalju poruke koje će olakšati poslovanje u narednoj godini, a ne konfuzne i nejasne.
“Premijer kaže da se uredba krije od javnosti. Zakoni su uvijek bolji od uredbe. Uredbe su temporalne i uglavnom ih donosi Vlada, ne ide na Parlament. Daleko je bolje bilo da su išle i one reforme za koje sam ja govorio da nisu fiskalne. Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak nije bio fiskalna reforma kakvu mi očekujemo, a to je da se spusti zbirna stopa doprinosa, ali je barem bila dopuna zakona. Najgore moguće rješenje su povjerljive ili tajne uredbe”, riječi su Čavalića.
Dobili smo najgore moguće rješenje
Naglašava da je najbolje rješenje bilo fiskalna reforma kojom se zbirna stopa doprinosa spušta ispod 30 posto. Potom redom nabraja.
“Drugo po kvaliteti što smo mogli imati je ova dopuna Zakona o porezu na dohodak koji je povučen iz parlamentarne procedure. Treće rješenje po jačini bi bila uredba. Najgore rješenje je tajna uredba i sada smo u toj fazi”, podvlači Čavalić.
Smatra da će poslodavci koji ne budu mogli ispoštovati tajnu uredbu posezati i za otpuštanjem radnika.
“Minimalna plata raste samo na 700 KM. Sve ostalo su primanja i to je sve siva zona. Vrlo sam skeptičan u smislu implementacije, ako poslodavci ne žele da sudjeluju u toj igri s primanjima, oni će to rješavati na neke druge načine, da li će biti otkazi ili možda plaćanje kroz koverte, praksa koja nažalost postoji kod nekih poslodavaca. Sve što nije neto plata, uvijek je u sivoj zoni, odnosno u zoni “neobavezno”. Vlada nas je sve uvela u zonu špekulacija”, zaključuje Čavalić.