kolaž BUKA
“Nećemo podržati ni u Domu naroda. Eliminacijom prihoda smanjujemo razvojnu šansu, nema bogate zemlje bez velikih poreza” ovim riječima Predsjednik SNSD-a i Republike Srpske Milorad Dodik uputio je do sada najiskreniju rođendansku čestitku građanima ove zemlje.
Naime, 1. februara 2018. godine, tačno na dan, kada je Dodik izjavio svoje jasno “NE” ukidanju akciza, počela je u Bosni i Hercegovini primjena zakona o istim, po kojem su tada za 15 feninga povećane akcize na biogoriva i biotečnosti, te putarine, što je sa PDV-om iznosilo 18 feninga
Obećanja tada nije manjkalo, govorilo se o hiljadama novih radnih mjesta, o novim investicijama, o prosperitetu, pa čak i o povećanju nataliteta. Skoro nevjerovatni argumenti izvlačili su se kako bi se javnost uvjerila da je Zakon o akcizama prijeko potreban.
Dio zvaničnog objašnjenja zbog čega je trebalo uvesti novi namet na gorivo je i sljedeći:
“Stoga ne bi bilo utemeljeno da se uvećanje akciza i cestarina posmatra kao udar na stanovništvo, jer cilj zbog kojeg se uvodi u potpunosti opravdava razloge uvođenja, a navedene prednosti koje izgradnja ove vrste infrastrukture nosi sa sobom ukazuju na to da je realno očekivati poboljšanje standarda stanovništva kroz nova zapošljavanja, stvaranje novih prihoda, izgradnju dodatne infrastrukture u vidu izgradnje vrtića, škola, bolnice, domova za stare i iznemogle osobe i drugo, i u krajnje očekivani rast standarda stanovništva će možda potaknuti i natalitet, što je izuzetno važno za BiH s demografske tačke gledišta”.
Međutim, daleko je ova zemlja od prosperiteta, umjesto rasta nataliteta, imamo ljude koji nemilice odlaze iz ove zemlje, koje je samo pandemija mogla usporiti u namjeri da zauvijek napuste ove prostore.
Pet godina nakon početka primjene famoznog zakona o akcizama imamo stidljiva otvaranja novih trasa autuputeva. Dobili smo stotine miliona EUR-a novih kredita, ali i stotine miliona KM prihoda od akciza koji negdje stoje na računima, odnosno ne stoje, jer se nenamjenski troše.
Prema tada usvojenom Zakonu, prihodi od putarina se usmjeravaju na poseban podračun i usmjeravaju prema entitetskih preduzećima za izgradnju autoputeva i magistralnih puteva.
Struka je upozorovala da se na ovakav način neće pokrenuti cestogradnja već da će se ponovo opet podizati kredite, ili potpisivati koncesioni ugovori, što se i potvrdilo. Problem koji se često zaboravlja jeste da se većina prikupljenog novca kroz razne namete na gorivo usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, a manji dio na namjenske podračune.
Ono što imamo u BiH , umjesto prosperiteta i nataliteta, jesu beskonačna poskupljenja, odlaske ljudi i zatrovani politički prostor.
Istovremeno kraj 2022. smo godine dočekali sa inflacijom i skokom cijena većine proizvoda i usluga.
Na godišnjem nivou u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 16,3 posto.
Hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su, u novembru 2022.godine u odnosu na novembar 2021., poskupili za 24,5 posto, alkoholna pića i duhan za 2,5 posto, stanovanje i režijski izdaci za 19,1 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 12,2 posto, zdravstvo za 2,2 posto, prijevoz za 23,8 posto, komunikacije za 1,5 posto, rekreacija i kultura za 11,5 posto, obrazovanje za 2,4 posto, usluge restorana i hotela za 11 posto, te ostala dobra i usluge za 8,1 posto.
Na drugu stranu, rastu prihodi u budžetima u Bosni i Hercegovini upravo zbog nesaustavljivog rasta cijena.
Prema zvaničnim podacima, prihodi od indirektnih poreza u 2022. godine iznosili su 9 milijardi i 926 miliona KM i veći su za 1 milijardu i 480 miliona KM ili 17,53% u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili 8 milijardi i 445 miliona KM.
“Eliminacijom prihoda za budžete i za fondove, smanjujemo našu razvojnu šansu. Nema bogate zemlje bez velikih i redovnih poreza koji se plaćaju. Ovdje se stvara iracionalan pristup da se ukinu porezi, pa da bi svi živjeli bajno i bili srećni. To nije tačno jer to onda znači da nema puteva, škola, vrtića, bolnica… “, rekao je Dodik juče u Banjaluci.
I to bi bilo tačno, da ukidanje akciza nije predviđeno u tačno zadatom vremenskom okviru, ili kada bi vlasti u zemlji pristupali prihodima od akciza na transprentan, namjenski način. Ali ne, ovdje bogata država podrazumijeva isključivo bogatu vlast, a ne bogate građane.
Drugim riječima, kako je to naglasio jedan od kolega na društvenim mrežama, ne dolazi do ukidanja akciza jer je gorivo najjeftinije u regionu, što je Dodik također spomenuo kao jedan od argumenata, već što narod ne može da kupi ni hljeb uz tako “nisku” cijenu goriva.
Podsjetimo, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je prije nekoliko dana izvještaj Zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju teksta izmjena Zakona o akcizama u BiH, čime su praktično izglasali da akcize na naftu i naftne derivate budu ukinute. Samo je SNSD bio protiv.
Da bi akcize u konačnici bile ukinute potrebno je da svoju saglasnost da i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, odnosno SNSD, međutim, s obzirom na izgovorene rečenice od juče, do ukidanja akciza doći neće.
Jer izgleda da bolje nismo ni zaslužili.