Foto: Privatna arhiva
Haris
Babić rođen je 1998. godine u Gračanici. Osnovnu
školu je pohađao u Klokotnici, opština Doboj Istok. Nakon završenih 9 godina
osnovne škole, u 2013. upisao je gimnaziju u istoj opštini u sklopu Mješovite
srednje škole. Po završetku svog srednjoškolskog obrazovanja proglašen je za
učenika generacije. 2017. upisujem se na
Fakultet elektrotehnike na Univerzitetu u Tuzli, smjer Automatika i robotika.
Nakon uspješno završenog četverogodišnjeg studija, u septembru 2021. je takođe
uspješno diplomirao na ovom I ciklusu studija i stekao status bachelor inženjer
elektrotehnike. Odmah iza toga nastavio je obrazovanje postdiplomskom studiju i
trenutno u je ostala još odbrana magistarskog rada II ciklusu.
Već
više od 11 godina bilježi i motri
meteorološke uslove u mjestu gdje živi, u Doboj Istoku. Takođe bavi se i
analizom meteorološke sinoptičke situacije te i prognozom meteoroloških prilika
koje se mogu očekivati. Preko facebook stranice Meteorološki centar Babić Meteo
širu javnost obavještava o vremenskih prilikama i prognozama.
Za
portal BUKA sa Harisom razgovaramo o njegovom nesvakidanjem hobiju, načinu kako
dolazi do podataka o vremenu,
Harise, kako je došlo da se zainteresuješ za
metereologiju i da ti ona postane hobi?
Moj
interes za aktivnije praćenje meteorologije počinje još u osnovnoj školi. Meni
jedno od dražih godišnjih doba je zima, i to mi je posebno privlačilo i
plijenilo pažnju. To naravno sve navodi čovjeka da se dublje upušta u analizu
prirodnih procesa pa tako i same meteorologije kako bi vršio analizu i
predikciju onoga što možemo očekivati. Pogotovo je to bilo u mom kontekstu da
pratim kada nam dolazi snijeg. I može se reći da je to bio jedan od uzroka ali
i povoda mog povećanog zanimanja za meteorologiju. Naravno iz toga svega se
izrodila jedna posebna želja o praćenju i analizi meteoroloških atmosferskih
uslova, kretanja zračnih sistema. Mogu slobodno reći da to onda vuče sve jedno
za drugim i sveukupno se uklapa u nešto se zove bavljenje meteorologijom.
Na koji način dolaziš do podataka o vremenskim
prilikama?
Pa postoje 2 procesa koja se odvijaju u životu nas
meteorologa, a koja su međusobno vezana. Jedan proces je mjerenje aktuelnih
parametera i vremenskih prilika, od temperature zraka, brzine vjetra, relativne
vlažnosti, atmosferskog pritiska .. a drugi proces je na osnovu tih parametara
da se izvrše kompjuterski izračuni meteoroloških modela. Ovaj drugi proces se
dešava u meteorološkim centrima u svijetu koji svakodnevno izdaju vremenske
analize i kompjuterske izračune za buduća stanja u atmosferi koja možemo
očekivati. Tako da i ja, kao i drugi meteorolozi, preko neta pronalazim i analiziram
meteorološke karte, grafike i na osnovu tih informacija i podataka sačinjavam
vremensku prognoza za širi auditorij.
Koliko je teško dati preciznu prognozu u današnje
vrijeme kad su vremenske prilike često pune raznih rekorda?
Sa jedne
strane, svi se ponekada suočavamo sa ekstremnim vremenskim prilikama, poput
neuobičajeno visokih temperatura za doba godine ili većih količina padavina kao
na primjer snijega iz 2012, dok sa druge strane imamo i dosta razvijena
tehnološka dostignuća za praćenje istih. Upravo zbog dosta uznapredovanog i
javno dostupnog materijala za tumačenje atmosferskih prilika, meteorološke
precizne prognoze za kraći period je u određenoj mjeri dosta lakše sačiniti.
Naravno uvijek se znaju dešavati situacije kada predikcija nije baš kakvu nam
modeli sugerišu, ali to smatram sasvim normalnim. Volio bih reći zapravo
sljedeće, da mi meteorolozi samo prognoziramo na osnovu onoga što vidimo kao
rezultat računarskih izračuna i modela tj. onoga što nauka u okviru svojih mogućnosti
daje kao gotovu predikciju i najavu budućeg stanja vremena. Dakle naše je da
tumačimo i izvučemo najbolje što možemo iz tih izračuna, a na kraju Bog dragi
određuje ono što će se u realnosti i desiti.
Svakodnevno bilježiš vremenske prilike u Bosni i
Hercegovini, zbog čega ti je to važno?
U svojim dnevnicima, koji su stigli do brojke 11., bilježim ručno meteorološke
uslove koji vladaju u mom mjestu u Doboj Istoku. Obično je to par mjerenja u
toku dana sa tekstualnim opisom kakvo je vrijeme vani. To zapisivanje u
dnevnike je počelo 2011. godine. Od prošle godine podaci atmosferskih prilika i
vrijednosti meteorološki parametara se skladište i u elektronskoj verziji s
obzirom da sam nabavio novu stanicu koja sada ide online i automatski smješta podatke
u bazu podataka. Moje bilježenje svakako omogućava da sada mogu vršiti analizu
i usporedbu sa tipovima vremena i uslovima koji su vladali kroz nekoliko godina
unazad. Ovo će sigurno kroz neki budući period biti veoma vrijedna arhivska
građa na koju se mogu vratiti uvijek i proanalizirati ono što smo u godinama
iza imali od meteorološkog stanja.
Kako je došlo to toga da postaviš samostalne mjerne
stanice u dvorištu?
Pa upravo sa mojim interesovanjem ka meteorologiji naravno da je postojala
potreba da se izvrši instalacija opreme i nabavka nove kako bih mogao u svom
mjestu da pratim aktuelne meteorološke uslove. Sve je počelo sad već dosta
davno od jedne meteorološke kućice koja je instalirana odmah u neposrednoj
blizini moje kuće. U njoj su smješteni moji početni meteorološki instrumenti te
automatska stanica odnosno senzor preko kojeg u kući mogu očitavati uslove koji
vladaju vani. Na osnovu tih podataka sam očitavao i to bilježio u dnevnike. S
obzirom da se naravno uvijek teži za nečim boljim i još korisnijim, prije manje
od 2 godine moja meteorološka oprema se
širi za još jednu meteorološku stanicu. Ova nova stanica je mjerila dodatne
parametre poput vjetra, količine padavina, vrijednost zračnog pritiska. I kao
vrhunac, prošle godine preko firme Neverin iz Hrvatske nabavljam treću po redu
meteorološku stanicu čiji podaci kao što već rekoh idu sada online te ih je
moguće pratiti iz bilo kojeg dijela svijeta preko neta.
Koliko su aplikacije na telefonima tačne za
informisanje o prognozi, da li postoje neke aplikacije koje preporučuješ i
zašto?
Aplikacije koje ljudi mogu koristiti i instalirati na
svojim pametnim telefonima su za nekog
najbrže rješenje kako bi na jedan klik imao pregled vremena koje nas
očekuje. Međutim mana toga jeste da bi takve prognoze mogle vrlo vjerovatno
biti izlaz samo jednog meteorološkog modela. A meteorologija je dosta složena i
ozbiljna nauka koja zahtjeva praćenje više različitih prognostičkih modela od
kojih svaki ima ansambl različitih scenarija budućih vremenskih prilika. I
upravo mi meteorolozi smo zaduženi da analizom i praćenjem tih različitih meteo
modela dolazimo do nekog najvjerovatnijeg rješenja i onda to prezentiramo u
svojim prognozama. Zato je riječ meteorologa i njihova prognoza sigurno
najpotrebnija. Od aplikacija koje bih preporučio izdvojio bih Neverin hr. To je
kompanija preko koje sam nabavio svoju dosad najsavremeniju i najnoviju
stanicu. Na toj aplikaciji možete recimo pratiti radarsku sliku na kojoj možete
brzo uočiti da li se u vašem mjestu uskoro očekuju padavine ili također imate
priliku da pratite rezultate i prognoze nekih od modela po pitanju brojnih
parametara, visine snijega, temperatura…
Kako ljudi reaguju kad saznaju šta ti je hobi,
nailaziš li na neku vrstu nerazumijevanja?
Ljudi sa relativno velikom dozom poštovanja i podrške
nastupaju prema onome čime se bavim. Sigurno da kada nekome kažete da vam je to
hobi to onda dosta privlači pažnje i interesovanja s obzirom da je poprilično
rijetko zastupljeno zanimanje kod nas. Uglavnom velika većina ljudi pruža
podršku i respekt prema mojoj želji i zanimanju za ovom naukom i na tome im se
zahvaljujem. Naravno, uvijek se ponegdje nađe neki negativan komentar koji bi
da umanji ili na neki način ponizi ono
čime se bavite. Takvi komentari su nebitni i irelevantni tako da na te stvari
svakako ne treba obraćati pažnju. Čak štaviše, negativni komentari mogu dati
još jedan dodatni elan i motivaciju da još jače nastavite putem kojim ste
krenuli
Možeš li nam reći nešto više o vremenu koje nas
očekuje u februaru, na šta trebamo biti spremni?
Pa što se
tiče zadnjeg zimskog klimatološkog mjeseca, ono što se na osnovu trenutnih
meteoroloških izlaza može zaključiti jeste da ne bi bilo previše odstupanja od
zadanog prosjeka po pitanju temperature
a također nema ni pozitivnog odstupanja za neke veće količine padavina.
Za narednu sedmicu modeli predviđaju izraženiji upad hladnijeg zraka što bi se
osjetilo u vidu nižih dnevnih temperatura zraka a zbog mogućeg nastanka i
uticaja visinske ciklone ima šanse i ponovo za nešto snježnih padavina kod nas
i u nizinama. Inače uslova za nešto povremenih padavina ima i tokom ove
sedmice, ali zbog nešto više temperature bile bi uglavnom u obliku kiše a u
višim predjelima i planinama i snijega.
Kažu da gotovo nikad ne griješiš kada je prognoza u
pitanju, koliko je to i opterećujuće kad te neko pita za vremenske prilike?
Pa sigurno jeste veći teret. Odgovornost koju zahtjeva
ovaj posao je zbilja na jednom većem nivou s obzirom da ste u kontaktu s
ljudima i ne bi mi sigurno bilo baš prijatno da moja prognoza bude neprecizna
ili tako reći da bude kriva. Upravo zbog toga se moram dosta ozbiljno posvetiti
analizama kako bi to se zadržalo i ostalo u domenu dosta preciznog
izvještavanja.
Kada je riječ o klimi na šta se mi ovdje u Bosni i
Hercegovini trebamo pripremiti?
Dugoročne
klimatske scenarije je dosta teško predvidjeti. Ono što možemo primjetiti kroz posljednjih
nekoliko decenija tačnije od 1991. je porast temperature zraka u Evropi od 0,5
°C po deceniji što dovodi do stanjivanja alpskih ledenjaka. Svakako globalni
porast temperatura dovodi i do topljenja grenlandske ledene ploče što
posljedično može dovesti do porasta razine mora. To svakako može imati uticaj
na odnos i promjenu u vazdušnim masama i moguće ekstremnijim prilikama i
njihovoj ozbiljnoj reperkusiji na vrijeme. S druge strane gledajući kod nas, ponekad
zbilja svjedočimo periodima godine sa većom sušom što svakako nije pogodno za
poljoprivredu i tlo, ali opet u proteklih 9 godina nismo svjedočili nekim
ekstremnijim vremenskim prilikama poput recimo većih poplava kakve su bilježene
tada 2014. Klima se generalno svakako mijenjala i prije kroz historiju, tako da
cjelokupna promjena klime i njenih uslova bi se mogla gledati i kroz klimatske
cikluse, pa se nadamo da je ovaj izražen porast temperatura upravo jedan od
ciklusa kroz kojeg Zemlja prolazi. Na kraju, što se mora desiti u smislu klime sa
planetom Zemljom to će se i desiti.
Kako vidiš svoju budućnost, nadaš li se da će
metereologija iz hobija prerasti u zanimanje?
To
bih iskreno jako volio. Moja budućnost se ogleda u neka 2 pravca. Jedan od njih
je pronaći posao u nekom polju elektrotehnike s obzirom da sada uskoro završavam
master ciklus Fakulteta elektrotehnike u Tuzli. A drugi od puteva jeste upravo
aktivan angažman po pitanju meteorologije. Jedna od želja koju imam jeste i
profesionalni poslovni angažman na nekom od medija gdje bih mogao ostvariti svoju
buduću meteorološku karijeru.