Povodom Dana ljudskih prava, u Banjaluci je otvorena izložba „Šik i Subverzija“, autora Isidore Branković, Tajane Dedić Starović i Vladimirke Velage, koje kroz svoju umjetničku praksu istražuju segmente savremenog društva, identitet i rodna prava.
Izložba je otvorena u petak, 6. decembra, u Društveno-kulturnom centru „Incel“.
„Izložba nas podsjeća na postignuti napredak, ali ističe potrebu za kontinuiranim podizanjem svijesti i zalaganjem za zaštitu ljudskih prava“, poručili su organizatori.
“Izložba koju ćemo imati priliku danas da vidimo istovremeno je i razigrana i otporna, glasna i tiha, ali prevashodno duboko subverzivna. Šik i subverzija objedinjuje radove koleginica i umjetnica Tajane Dedić Starović i Vladimirke Velage, koje se u svojoj umjetničkoj praksi bave savremenim društvom, identitetom i rodnim pravima. Izložba Šik i subverzija istražuje kako teški narativ patrijarhata u društvu i svijet u kome na vladajućim pozicijama većinom stoji muškarci utiče na naš kolektivni i individualni identitet, ali i na našu svijest cjelokupno”, kazala je kustosica Isidora Branković.
Posjetiteljima se u muzičkom dijelu predstavio Saša Đorđević, banjalučki muzičar i dizajner.
Manifestaciju povodom Dana ljudskih prava organizovala je UNSA Geto, u partnerstvu s galerijom „Vagon“ i Kućom ljudskih prava iz Banje Luke, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u BiH.
„U mnogim zemljama ljudska prava su pod pritiskom, a situacija se često pogoršava. Problemi kojima se umjetnice Dedić Starović, Velaga i Branković bave pravovremeno odgovaraju na potrebu za borbom protiv svih oblika rodno zasnovanog nasilja, što je dio kampanje u kojoj aktivno učestvujemo kao holandska ambasada i vlada“, izjavio je ambasador Kraljevine Holandije u BiH, Henk van den Dool.
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, usvojena prije 76 godina, ostaje ključni dokument u zaštiti osnovnih ljudskih prava. Deklaracija, prevedena na više od 500 jezika, postavila je temelje za preko 70 sporazuma o ljudskim pravima koji se danas primjenjuju na globalnom i regionalnom nivou. Iako je stara više od sedam decenija, i dalje služi kao vodič za ljudsku zajednicu u suočavanju s izazovima modernog doba, podsjetio je ambasador Henk van den Dool, dodajući da Deklaracija nije samo istorijski dokument, već podsjetnik na naše obaveze prema ljudskom dostojanstvu.
“Godišnji izvještaji organizacija poput Human Rights Watcha, Amnesty Internationala, Reportera bez granica i drugih, pokazuju da se stanje ljudskih prava u mnogim zemljama pogoršava. Ovo se odnosi ne samo na ratom pogođena područja, već i na države koje na prvi pogled djeluju stabilno. Sloboda medija, rodna ravnopravnost, prava manjinskih grupa i zaštita LGBTIQ+ zajednica često su ugroženi čak i u razvijenim demokratijama”, kazao je ambasador Kraljevine Holandije u svom obraćanju.
“Zaštita i promocija ljudskih prava je ključni element naše vanjske politike, ali to ne znači da smo savršeni. I kod nas ima mnogo prostora za napredak. Međutim, duboko vjerujemo da se prava za sve ljude mogu osigurati samo zajedničkim radom i saradnjom preko granica”, izjavio je ambasador Henk van den Dool na otvaranju izložbe.
Jedan od primjera konkretne podrške Holandske ambasade ljudskim pravima je projekat “Artivizam bez granica”, koji realizuje organizacija Ghetto. Ovaj projekat kroz umjetnost podstiče društvene promjene i daje glas marginalizovanim grupama. “Umjetnost ima moć da ruši barijere i povezuje ljude. Naša podrška ovom projektu pokazuje našu posvećenost slobodnom i pravednom društvu,” zaključio je ambasador Kraljevine Holandije.