Darija Ramljak, pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracije, u razgovoru za BUKA magazin kaže da Evropska komisija očekuje od Bosne i Hercegovine da uskladi zakonodavstvo sa standardima EU.
BUKA: Šta se konkretno očekuje od Bosne i Hercegovine kada je u pitanju zaštita ljudskih prava i civilnih sloboda?
Ramljak: Na 8. sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost Evropska komisija je dala veći broj preporuka vezano za temeljna prava, a koja su kako znate dio političkog kriterija i koja uključuju više oblasti kao što su zabrana diskriminacije, prevencija rodno zasnovanog nasilja i zaštite žrtava, sloboda govora i zaštita novinara, sloboda okupljanja i zaštita prava ranjivih grupa. Preporuke slijede prioritete koje je Evropska komisija već dala u Izvještaju o BiH, a koji je objavljen u novembru. Među ostalim od bh. vlasti se očekuje da unaprijede zakone borbe protiv nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja u cijeloj zemlji, te da uspostave mehanizam za odštetne zahtjeve civilnih žrtava rata. Također, od bh. vlasti se očekuje da usklade zakonodavstvo i prakse o slobodi okupljanja širom zemlje sa evropskim praksama, te da osiguraju institucionalne mjere za rješavanje prijetnji i nasilja nad novinarima. Vezano za medijske slobode, Evropska komisija očekuje i da se ne poduzimaju koraci koji bi dalje ugrožavali slobodu izražavanja i medije, te da se osigura dekriminalizacija klevete. Među konkretnim zadacima su i usvajanje novog zakona o Javnom RTV sistemu, zakona o elektronskim komunikacijama, zakona o elektronskim medijima, te zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima. Potrebno je dalje unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, a neki od konkretnih zadataka odnose se na provođenje akcionih planova za socijalno uključivanje Roma i prava LGBTIQ osoba te Gender akcionog plana BiH.
BUKA: Organizacije civilnog društva ističu da je u posljednjih nekoliko godina odnos zvanične politike prema braniocima i braniteljkama ljudskih prava katastrofalan. Da li se i kako može promijeniti politička klima u kojoj rade zaštitnici/e ljudskih prava?
Ramljak: Prioritet 11 iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH iz 2019. godine traži od bh. vlasti da osiguraju poticajno okruženje za civilno društvo. Neki od koraka koje je Evropska komisija posebno istakla na sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost su usklađivanje zakonodavstva i prakse o slobodi okupljanja širom zemlje sa standardima EU, te usvajanje strateškog okvira za saradnju sa civilnim društvom na svim nivoima vlasti.
BUKA: Kako se šira zajednica, organizacije civilnog društva i javnost mogu uključiti u monitoring evropskih integracija? Da li to podrazumijeva omogućavanje mehanizma građanskih inicijativa u cijeloj Bosni i Hercegovini i drugih mehanizama učešća šire zajednice?
Ramljak: Jedan od načina i instrumenata jesu e-konzultacije pri izradi propisa i drugih akata koji se npr. na nivou Vijeća ministara BiH koristi već duži period. Direkcija sa svoje strane održava konzultacije s civilnim društvom u procesu priprema dokumenata za korištenje financijske pomoći EU, a civilno društvo se uključuje i u sve druge važne aktivnosti u procesu. Primjer toga je sudjelovanje organizacija civilnog društva u davanju odgovora na pitanja iz Upitnika ili uključivanje organizacija civilnog društva u proces skrininga za koje smo javne pozive raspisivali u junu i oktobru ove godine. Također, i predstavnici EU u BiH kao i država članica EU daju veliki doprinos u uključivanju civilnog društva u različite aktivnosti u procesu, uključujući i monitoring procesa evropskih integracija.
BUKA: Koji su ključni koraci koje BiH mora da preduzme u definiranju aktera i mehanizama borbe protiv korupcije, sukoba interesa, organizovanog kriminala?
Ramljak: Iako je usvajanjem nove Državne strategije o prevenciji i borbi protiv korupcije i novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa na državnom nivou postignut određeni napredak u borbi protiv korupcije još je dosta posla pred BiH u ovoj oblasti. Sada je potrebno pokazati efikasnu implementaciju novih propisa npr. kroz uspostavljanje djelotvornog mehanizma za provjeru imovinskih kartona nositelja javnih funkcija. Zatim potrebno je usvojiti zakon o sprečavanju sukoba interesa na nivou FBiH, te postojeće zakone u RS i Brčko distriktu BiH uskladiti sa evropskim i međunarodnim standardima. Nadalje, potrebno je profesionalizirati tijela za prevenciju korupcije u cijeloj zemlji, te ojačati saradnju među agencijama za provedbu zakona. Jedan od ključnih prioriteta i dalje ostaje dovršiti pravni okvir o prijaviteljima korupcije kao i usvojiti novi zakon o finansiranju političkih stranaka. U dijelu koji se odnosi na borbu protiv organiziranog kriminala među najvažnijim i najhitnijim zadacima su usvajanje novog zakona o zaštiti ličnih podataka i stvaranje preduslova za operacionalizaciju saradnje s Eurojustom.
BUKA: Na sastanku pododbora naglašena je potreba za reformom sektora pravde, promjena odnosa prema procesuiranju radnih zločina. Šta se konkretno očekuje od Bosne i Hercegovine u tom pogledu?
Ramljak: Ocjena je da BiH blisko sarađuje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, a jedan od zadataka za bh. vlasti je uvođenje presuda MKSJ-a i njegovih pravnih nasljednika u domaće krivične evidencije. Također, Evropska komisija očekuje od bh. vlasti efikasnu provedbu Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina kao i jačanje regionalne saradnje u radu na predmetima ratnih zločina i pronalasku nestalih osoba.