Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, kao i svake godine, postavljena je velika božićna jelka. Ove godine, međutim, jelka je dospjela u centar pažnje zbog neuobičajenih ukrasa – kartonskih kuglica s političkim porukama. Dok su neki ovaj čin protumačili kao provokaciju, iza njega zapravo stoji mirovna inicijativa s jasnom porukom: potreba za dijalogom i suočavanjem s kompleksnim pitanjima iz prošlosti.
Poruke koje je na jelku postavila Inicijativa mladih za ljudska prava preispituju Domovinski rat i pozivaju na oduzimanje odlikovanja haškim osuđenicima:
“Za Božić i u 2025. želim da hrvatska vlast prestane relativizirati zločine HVO-a i HV-a u BIH i prizna da je hrvatski vojni i državni vrh sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu u BIH. U 2025. godini želim da se osuđenim ratnim zločincima oduzmu državna odlikovanja. Mi se njima ne ponosimo. Za Božić želim da se pomirimo sa Bošnjacima i Srbima. Za Božić želim da mladi svoj stav o ratu u 90-tima ne temelje na mržnji, nego na razumijevanju. Za Božić želim da se domoljublje ne određuje samo prema tome gdje je netko bio ‘91.”
Advent u Zagrebu.
— Utikejt (@utikejt) November 30, 2024
Pogledajte kakvim je ukrasima okićen bor na Trgu bana Josipa Jelačića🧵 pic.twitter.com/lvxwMgYaYA
Poruke su naišle na osudu od strane braniteljskih udruga, desničarskih stranaka i jednog broja portala koji tvrde da se njima “širi mržnja” i “blati čast i ugled Hrvatske”. Uslijedio je i manji “rat porukama”, gdje je jedan od aktera bila stranka Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO), koja je, kao odgovor, postavila vlastite kuglice s porukama koje se bave stradanjima Hrvata tokom Domovinskog rata i poslije Drugog svjetskog rata, uključujući pitanja o Bleiburgu i zarobljenicima iz Vukovara:
“Za Božić želim saznati gdje je moj otac, kojeg su zarobili 18.11.1991. u Vukovaru”, “Želim da moje dijete ne mora gledati dlakavog muškarca u halterima koji tvrdi da je Zvončica”, “Za Božić želim znati zašto ste pobili 100.000 Hrvata na Bleiburgu? Zašto?”, “Za Božić želim da A.P. objavi tko mu sve sjedi u vladi, a pucao je po Hrvatskoj”.
Sa druge strane, iz Antifašističke lige Hrvatske poručili su da poruke na jelci ne “šire mržnju” niti “blate čast i ugled Hrvatske”, odgovarajući na najave braniteljskih udruga da će podnijeti kaznene prijave zbog poruka poput “Za Božić želim znati što je STVARNO bilo ‘91.”,
Liga upozorava da upravo negiranje nesumnjivo počinjenih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, predstavlja širenje mržnje i blaćenje ugleda i časti Republike Hrvatske. “To je ne samo nemoralno, nego je takva ostavština prethodne generacije slijedećoj dugoročno pogubna za društvo. Poruke ne govore ništa novo, s obzirom da se u javnosti iznose slična mišljenja već godinama i desetljećima”, navedeno je u saopštenju Antifašističke lige Hrvatske.
Inicijativa mladih za ljudska prava na svojoj službenoj stranici navela je da iza postavljanja kuglica na bor stoji želja za poticanjem dijaloga i suočavanjem s prošlošću, te preuzimanjem odgovornosti za počinjene zločine čime bi se postavili temelji za stabilnost regije.
“Postavljanje kuglica je aktivistička akcija koja je legitimni i dopušteni način aktivizma i izražavanja nezadovoljstva postojećim stanjem, pokretanja javne rasprave ili poticanja institucija na djelovanje”, napisali su.
Pokrenutom inicijativom posebno su htjeli skrenuti pažnju za potrebu da se osuđenim hrvatskim zločincima oduzmu odlikovanja.
“Kad je riječ o temama koje se tiču ratova 1990-ih ili njihovih posljedica, polarizacija je uobičajena praksa, a burne reakcije na naše ukazivanje na selektivnost kolektivnog pamćenja rata i uloge RH te relativiziranje počinjenih zločina ne izostaju. Upravo zbog selektivnog odnosa prema prošlosti koji prevladava u medijima, obrazovnom sustavu i političkom diskursu, ovakve akcije su nužne za jačanje demokratskog društva”, naveli su iz Inicijative mladih.
Akcija Inicijative mladih za ljudska prava hrabar je korak prema otvaranju dijaloga o ključnim pitanjima iz ratova 90-ih, koji su i dalje izvor dubokih podjela, ne samo u hrvatskom društvu, već i u cijeloj regiji. Ovakve simbolične geste trebalo bi shvatiti kao poziv na suočavanje s prošlošću i traženje istine, a ne kao provokaciju. Upravo dijalog temeljen na međusobnom uvažavanju i suočavanju sa činjenicama iz bolne prošlosti ključan je za izgradnju društva koje se ne boji svojih rana, već ih prepoznaje i zajedno radi na njihovom iscjeljenju.