Ured visokog predstavnika za BiH (OHR) u martu 2024. godine odlukom je izmijenio član 16.1. Izbornog zakon naše zemlje. Njime je propisano da online mediji “koji se odluče za izvještavanje o izbornoj kampanji” moraju osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu. Izmjenom nije definisano koje bi tačno sankcije bile primjenjivane, piše Spin-portal.info
Uprkos zakonskom propisu, tokom predizborne kampanje za Lokalne izbore 2024. godine od medija u BiH najviše novca na reklamiranje sadržaja na Facebooku i Instagramu izdvojili su upravo anonimni portali, to jest oni bez javnih informacija о vlasništvu.
Takvi portali nisu kredibilni izvori informacija ali oni ostvaruju značajan doseg. Time ne samo da urušavaju ugled medijske scene nego imaju i direktnu priliku uticaja na glasačko tijelo. Ukoliko se ima na umu da je sadržaj ovakvih portala uglavnom dezinformativan, posljedice su daleko štetnije.
Vuk Vučetić, docent na Katedri za novinarstvo i politikologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu za SPIN info navodi da su izmjene Izbornog zakona svakako korisne i dobrodošle jer ukazuju na činjenicu da se online prostor prepoznaje kao važan segment u kojem se odvija društveno-politička stvarnost.
“S druge strane, smatram da ključni izazov leži u provedbi ovih zakonskih izmjena. Problem je što ne postoji sveobuhvatan zakonski okvir koji reguliše online sferu, uključujući pokretanje i funkcionisanje online portala. Osim toga, stiče se utisak da u kolektivnoj društvenoj svijesti online prostor još uvijek nije prepoznat kao ozbiljan i važan prostor koji zahtijeva organizaciju i regulaciju. Zbog toga su ovakve vrste zakonskih odluka često u neskladu sa realnom situacijom na terenu. Bez regulisanog pravnog okvira za osnivanje i upravljanje online medijima, provedba ovakvih zakona može biti otežana ili neefikasna”, ističe Vučetić.
Iz RAK-a su ranije komentarisali da sprovođenje ovog člana Izbornog zakona BiH u praksi predstavlja izazov posebno zato što ne postoji nikakav registar online medija te nepostojanje “adekvatnih zakonskih propisa o transparentnosti vlasništva nad medijima”.
U tom smislu, iz ove agencije su stava da bi uspostavljanje tog registra, uz odgovarajuće zakonske akte, moglo biti korisno, kad je riječ o izvještavanju anonimnih portala, ne samo tokom izbornog perioda.
Ko je nadležan za rad online medija?
Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) u BiH, regulator je na državnom nivou za elektronske medije, televiziju i radio i ona nema nadležnost za online medije.
Rad ovih kao i štampanih medija zasniva se na principu samoregulacije što znači da je riječ o dobrovoljnom pristanku da budu dio Vijeća za štampu i online medije u BiH (VZŠ). Ovo Vijeće zaduženo je za nadgledanje primjena Kodeksa za štampu i online medije. Ono omogućava građanima da ulažu prigovore na neprofesionalno pisanje štampe i online medija. Žalbena komisija VSŽ-a može donijeti odluku o tome da je prekršen neki član Kodeksa no te odluke nisu obavezujućeg karaktera.
Dakle, RAK ne reguliše rad online medija, VZŠ okuplja medije koji su kredibilni, odnosno, imaju istaknute podatke o vlasništvu, uredničkom i novinarskom timu.
Nasuprot takvim medijima značajan je broj portala koji funkcionišu bez tih podataka i u javnosti je za njih ustaljen naziv anonimni budući da podataka o njihovom vlasništvu, uredničkom te novinarskom timu nema.
Anonimni portali – bez podataka o tome ko im je vlasnik, ko su autori i koliko ih ima
U BiH ne postoji Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva te u suštini registrovati portal može bilo ko.
Na isti način nedostaje i preciznih podataka o tome koliko je uopšte u našoj zemlji informativnih portala. VSŽ na svojoj stranici ima dostupan spisak online medija u BiH na kojem ih je trenutno 70. Prema podacima istraživanja iz 2021. godine, čiji je izdavač Centar za promociju civilnog društva (CPCD), evidentirano je 615 informativnih portala uz napomenu da taj broj nije konačan.
Raskrinkavanje, prva bosanskohercegovačka platforma za provjeru tačnosti medijskih objava u svojoj bazi medija broji nešto više od 1.000 portala koji nemaju impresssum. Ti portali čine skoro trećinu baze medija u kojoj je nešto više od 3.500 medija, čije su objave ocijenjene barem jednom na ovoj platformi. Za istaći je da se baza odnosi na medije domaćeg govornog područja te da to nisu nužno mediji iz BiH nego su mediji čiji su objave ocijenjene barem jednom na ovoj platformi.
Anonimni portali troše više novca na oglase na društvenim mrežama nego kredibilni mediji
Prema podacima iz analize Raskrinkavanja, postoji značajan broj portala koji uživaju popularnost među publikom iako su anonimni. Najčešće je riječ o onima koji su se profilisali kao lokalni mediji te tako, primjera radi portali Banjaluka (.com), Tuzla live, Gradačački glas, Bijeljina press, 072 info redovno objavljuju sadržaje iz ovih mjesta, uključujući i predizbornu kampanju za Lokalne izbore 2024. godine iako na njima rubrika impressum ne postoji.
Rad anonimnih portala nije nužno usmjeren na informisanje nego na zaradu. Oni profit ostvaruju tako što nastoje, koristeći se najčešće manipulacijama, privući što više posjeta. Manipulacije se odnose na učestalu upotrebu klikbejt naslova, koji su često dramatični te objavljivanje posve izmišljenih, odnosno lažnih vijesti.
Kako Vučetić navodi, treba imati u vidu da mediji i način njihovog izvještavanja mogu igrati ključnu ulogu kod neopredijeljenih birača.
“U tom kontekstu, anonimni portali bez impresuma postaju posebno problematični. Ti portali često osnivaju i kontrolišu politički subjekti te ih koriste kao oružje za obračune s političkim neistomišljenicima ili za promociju vlastitih ideja. Umjesto da budu pouzdan izvor informacija, anonimni portali služe kao platforme za propagandu i širenje dezinformacija, čime dodatno kontaminiraju online prostor” ističe naš sagovornik.
U vezi sa društvenim mrežama i aktivnostima anonimnih portala zanimljive nalaze pruža javno dostupna baza podataka o reklamama kompanije Meta u čijem su vlasništvu društvene mreže Facebook i Instagram.
U toj bazi kojoj možete pristupiti na ovom linku u kategoriji “važna pitanja, izbori ili politika” prikazuju se, uz redovna ažuriranja iznosi novčanih sredstva koje oglašivači iz BiH troše na sponzorisane objave u toj kategoriji.
Kako je vidljivo iz baze, u periodu od 22.marta 2022. godine do 14.11.2024. godine (zadnji ažurirani datum u vrijeme pisanja teksta) među prvih 20 oglašivača koji su potrošili najviše novca na reklamiranje nalaze se i dva anonimna portala, Banjaluka-24 i Pijemont. Banjaluka-24 utrošio je 30.163 KM, a Pijemont 18.133 KM. Ostali oglašivači su političari/ke, nevladine organizacije te kredibilni mediji.
Lokalni izbori 2024 i oglasi anonimnih portala na društvenim mrežama
Tokom predizborne kampanje za Lokalne izbore 2024. godine od 6. septembra do 5. oktobra, među prva tri medija koja su potrošila najviše novca na reklamiranje su Banjaluka-24, Pijemont i Žurnal. Žurnal je kredibilni medij fokusiran na istraživačko novinarstvo a dva pomenuta su anonimni portali.
Portal Banjaluka-24 je u periodu predizborne kampanje utrošio 6.390 KM na sponzorisanje 169 oglasa, a portal Pijemont je na sponzorisanje 79 oglasa utrošio ukupno 4.085 KM. U istom periodu, poređenja radi, Žurnal, kredibilni istraživački medij je na sponzorisanje svojih objava utrošio 3.597 KM. Detaljnije o ovim podacima pisalo je Raskrinkavanje u analizi koja je dostupna za javnost.
Ovo su ujedno i jedina tri medija koja su se našla među prvih 20 oglašivača, po potrošnji, tokom predizborne kampanje.
Navedeni podaci jasno ukazuju da anonimni portali izdvajaju značajna novčana sredstva aktivno tokom cijele godine, a činjenica da su prva dva mjesta, po utrošku na reklame na društvenim mrežama Facebook i Instagram izdvojili upravo oni jasno ukazuje na njihov doseg.
Medijska pismenost, kritičko promišljanje kao “alati” protiv anonimnih portala
Vučetić naglašava kako uticaj anonimnih portala značajno raste među medijski nepismenom publikom koja često nije u stanju da prepozna prirodu ovih portala, niti da razlikuje kredibilne izvora informacija od medija s propagandnim ili dezinformativnim karakterom. Nedostatak kritičkog pristupa sadržaju dovodi do toga da je publika sklonija da prihvati navode sa anonimnih portala kao istinite i pouzdane.
Zanimljivo je da je portal Banjaluka-24, prema podacima do kojih je došlo Raskrinkavanje kroz analiziranje objavljenog sadržaja tokom predizborne kampanje, portal koji pristrasno u pozitivnom tonu izvještava o Drašku Stanivukoviću, koji je na Lokalnim izborima osvojio svoj drugi mandat kao gradonačelnik Banjaluke. Portal Pijemont je, prema istom izvoru, stranica koja je tokom trajanja predizborne kampanje izvještavala pozitivno o Jeleni Trivić, kandidatkinji Narodnog fronta za gradonačelnicu Banjaluke.
Naš sagovornik je stava da publika koja se prvenstveno informiše putem online medija i društvenih mreža u našoj zemlji generalno nema razvijenu naviku da provjerava izvore objava, posebno u smislu razlikovanja anonimnih portala od kredibilnih medija.
S tim u vezi, Vučetić naglašava da pristup razvoja medijske pismenosti u našoj zemlji mora biti sistematski.
“Trenutno se medijska pismenost tretira kroz projektni okvir, gdje aktivnosti zavise o vremenskom trajanju grantova i često prestaju nakon završetka finansiranja. To stvara situaciju u kojoj su napori fragmentirani i ne osiguravaju održive rezultate. Iako se više institucija i organizacija bavi medijskom pismenošću, nedostatak koordinacije često dovodi do preklapanja aktivnosti i slabe efikasnosti. Nevladine organizacije, koje trenutno preuzimaju vodeću ulogu, donose inovativne pristupe i značajne resurse, ali nisu adekvatna zamjena za sistemsko djelovanje. Njihova uloga bi trebala biti dopunska, a ne primarna”, kaže Vučetić.
U članku portala Smart info iz avgusta 2024. godine dostupne su izjave i drugih univerzitetskih profesora/ca iz BiH, koji su stava da je sadržaj anonimnih portal podložan lažnim vijestima sličnim manipulacijama. Kako je istaknuto, nedostatak medijske pismenosti je jedan od vodećih faktora koji utiču na rasprostranjenost anonimnih portala. Učestalo se apeluje na jačanje medijske pismenosti, kako je istakao i Vučetić, kako bi publika sama procijenila da ne želi sadržaje iz takvih izvora.
“Medijski edukovana publika može direktno uticati na kvalitet sadržaja u medijima tako što će birati kvalitetan sadržaj i time doprinijeti većoj vjerodostojnosti medija. Kada publika prestane koristiti anonimne portale, oni će prestati da postoje”, izjavila je prof. dr. Dragana Trninić s Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci.
Kad je riječ o mladima kao publici, Vučetić smatra da društvene mreže kao i influenseri, odnosno popularne ličnosti na različitim platformama trebaju postati fokus rada u razvijanju medijske pismenosti.
“Tradicionalni mediji postaju manje relevantni za mlade, dok društvene mreže i influenseri sve više preuzimaju ulogu primarnog izvora informisanja. Upravo tu leži ključni izazov — mladi često ne razlikuju promotivne sadržaje, dezinformacije ili propagandu od kredibilnih i provjerenih informacija. Influensere, koji nerijetko djeluju bez ikakve odgovornosti prema tačnosti sadržaja koji plasiraju, mnogi doživljavaju kao pouzdane izvore zbog njihove bliskosti s publikom” zaključuje Vučetić.