29. novembar 2024, Skoplje – Predstavnici institucija vlasti u oblasti zdravstva iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova okupili su se u Skoplju na dvodnevnom subregionalnom sastanku o jačanju pripremljenosti i odgovora na sve vrste rizika, čime je obilježen završetak projekta finansiranog od strane EU pod nazivom „Jačanje otpornosti zdravstvenih sistema na Zapadnom Balkanu“.
Inicijativom, koju je vodio Balkanski centar za vanredne situacije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) uz podršku Programa za zdravstvene vanredne situacije i Jedinice za mobilizaciju resursa Regionalnog ureda SZO za Evropu, potvrđena je posvećenost SZO-a pružanju podrške zdravstvenim institucijama na Zapadnom Balkanu u izgradnji otpornijih zdravstvenih sistema.
„SZO je značajno ojačala kapacitete za pripremljenost i odgovor na vanredne situacije širom Zapadnog Balkana i Evropske regije“, izjavio je dr Gundo Weiler, regionalni direktor za vanredne situacije pri Regionalnom uredu SZO za Evropu.
„Nedavno su države članice usvojile Strategiju i Akcioni plan Pripremljenost 2.0, koji predstavlja našu mapu puta za izgradnju otpornosti na buduće zdravstvene prijetnje u narednih pet godina“, dodao je.
Marco Emilio Chiapusio, menadžer programa iz Generalnog direktorata Evropske unije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), izjavio je: „Uspješan završetak komponente ‘Jačanje i održavanje kapaciteta za pripremljenost i odgovor na sve vrste rizika u regiji Zapadnog Balkana’ pokazuje da kombinacija robusne izgradnje kapaciteta i redovnih strateških procjena rizika, zajedno sa koordinacijom i razmjenom informacija među partnerima na Zapadnom Balkanu, UN-om, EU-om i međunarodnim organizacijama, stvara kulturu pripremljenosti za zdravstvene vanredne situacije, što je ključno za suočavanje sa budućim prijetnjama i usklađivanje zdravstvenog sektora sa pravnom stečevinom EU.“
Tokom projekta, više od 21 radionica za izgradnju kapaciteta okupila je preko 500 različitih aktera, fokusirajući se na stratešku procjenu rizika, upravljanje infodemijom i jačanje laboratorijskih kapaciteta. Strateški alat SZO-a za procjenu rizika omogućio je sveobuhvatne procjene rizika i identifikaciju praznina u spremnosti, dok su napori na operacionalizaciji Centara za javnozdravstvene vanredne situacije unaprijedili odgovor na vanredne situacije, što je posebno vidljivo u napretku Sjeverne Makedonije.
Prekogranična saradnja na transnacionalnim zdravstvenim prijetnjama, poput poboljšanih kapaciteta Kosova, ojačala je regionalnu koordinaciju. Također, izvještaji SZO-a o sigurnosti hrane i razmjeni informacija u vanrednim situacijama naglasili su važnost pouzdane komunikacije tokom kriza, podstičući povjerenje i saradnju u regiji.