Slovenija je zagovornica funkcionalnog schengenskog prostora, ali trenutna sigurnosna situacija ne dopušta ukidanje unutrašnjih graničnih kontrola, rekla je ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon na sastanku s kolegama iz Hrvatske i Austrije Gordanom Grlićem Radmanom i Alexanderom Schallenbergom, javlja Anadolija.
Ministri vanjskih poslova Slovenije, Hrvatske i Austrije su se založili za obnovu Schengena i saradnju u borbi protiv ilegalnih migracija.
“Obnova Schengena je svakako ono što svi želimo vidjeti. Sada smo u situaciji da nam sigurnosna situacija to ne dopušta, ali moram reći da i naša nadležna tijela jako dobro sarađuju u zaštiti vanjskog Schengena, hrvatske granice”, rekla je Fajon.
Nada se da će zemlje biti u situaciji da što prije vrate Schengen.
“Zalažemo se za što skorije ukidanje unutarnjih graničnih kontrola. Ministri unutrašnjih poslova naše tri zemlje intenzivno komuniciraju s ciljem olakšavanja saobraćaja i života ljudi uz granicu”, istakla je Fajon.
Podsjetila je da je slovenska Vlada nedavno donijela odluku o produženju kontrole na unutrašnjoj schengenskoj granici s Hrvatskom i Mađarskom.
“Sigurnosna situacija ne dopušta drugačiju odluku”, naglasila je, dodavši da bi pakt o migracijama mogao biti korak naprijed na tom području.
U međuvremenu, austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg ponovno je kritikovao Schengen.
“Ako pogledamo situaciju u schengenskom prostoru, vidimo da su mnoge zemlje uvele unutrašnje granične kontrole. To znači da sistem za sada ne funkcionira kako bi trebao”, rekao je.
Kao jedno od rješenja za to istaknuo je pakt o migracijama i pozvao na njegovu provedbu. Istakao je kako migracijski pritisak nikada neće prestati te je zbog toga nužna saradnja među državama.
I hrvatski ministar Gordan Grlić-Radman uvjeren je da migracijska kriza zahtijeva zajedničko djelovanje.
“Borba protiv ilegalnih migracija zahtijeva zajedničke napore i jačanje onih kapaciteta koji će zapravo osigurati bolji nadzor nad migracijskim tokovima”, dodao je.
Ministri su se također osvrnuli na saradnju u području energetike.
“U situaciji smo da svaka naša država nastoji osigurati stabilnu opskrbu energentima, uključujući i samodostatnost pa je suradnja tu ključna”, rekla je Fajon.
“S obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, smanjenje naše ovisnosti o ruskom plinu i dalje je ključno”, smatra Grlić-Radman, koji je istaknuo i važnost terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku.
Slovenija je važan dio projekta kao tranzitna zemlja za protok plina iz Hrvatske u Austriju i Bavarsku.
Schallenberg je istaknuo i važnost terminala na Krku, posebno zbog odluke ruske energetske kompanije Gazprom koja je obustavila isporuku plina Austriji.
Ministri su se također složili da se u idućih pet godina mora postići napredak na području proširenja EU, jer je to geostrateški test je li Unija sposobna proširiti područje demokratije i svojih vrijednosti na susjedne zemlje i čime se osigurava sigurnost i stabilnost u Evropi.