S jedne strane, beskrajni artiljerijski dueli više nalikuju na Prvi svjetski rat nego na suvremeni rat XXI. stoljeća. S druge strane, razina medijske uključenosti je nikad viđena.
Uz već uobičajenu praksu da zaraćene strane bolje znaju o protivničkim gubicima nego svojim, količina uglavnom beskorisnih informacija i analiza je ogromna. Povrh svega tu su i medijske najave ofenzivnih akcija, što je protivno svim pravilima ratovanja i jedino se može opravdati političkim interesima koji se žele ostvariti plasiranjem takvih informacija.
Izgleda da od velike ukrajinske proljetne ofenzive neće biti ništa
Po svemu sudeći, od ukrajinske velike proljetne ofenzive, koja je mjesecima najavljivana kroz medije, neće biti ništa. Barem ne ako su Ukrajinci namjeravali da nositelji ofenzive budu zapadni tenkovi. Saveznicima se nije odveć svidjelo inzistiranje Ukrajine na tome da uobičajenih dvadesetak tjedana obuke posada tenkova skrati na sedam, najviše osam tjedana. Pa su odlučili “prikočiti”.
Prvo je britanski ministar obrane Ben Wallace jako rastegao rok isporuke 14 tenkova Challenger 2. U izjavi koju je dao 30. siječnja u britanskom parlamentu Wallace je rok isporuke rastegao od Uskrsa (9. travnja) pa sve do početka ljeta.
Nemogućnost davanja konkretnog datuma ministar Wallace je obrazložio upravo potrebom da ukrajinske posade, nakon što odrade osnovnu obuku (nauče upravljati tenkovima), prođu i znatno složeniju obuku združenog djelovanja, ne samo s drugim tenkovima već i s borbenim vozilima pješaštva i pješaštvom.
I dok se osnovni dio obuke može znatnim dijelom obaviti na simulatorima, napredni dio se mora obavljati u realnim uvjetima na poligonima, pa je taj dio obuke složeniji, duži i znatno skuplji.
Španjolska i Norveška imaju drugačiji pristup
Madrid je odabrao nešto drukčiji pristup. Tamošnje dnevne novine El País objavile su 1. veljače tekst o namjerama španjolskog ministarstva obrane da u najkraćem mogućem roku isporuči 4 do 6 Leoparda 2A4. No ti se tenkovi ne bi prevezli u Ukrajinu, nego bi ostali u Španjolskoj kako bi se na njima obučavale ukrajinske posade.
Obuka bi trajala 2.5 mjeseci, za koje bi se vrijeme obavilo osposobljavanje većeg broja Leoparda 2A4 koji sada stoje u bazi u Zaragozi. Tamo su 53 otpisana Leoparda 2A4 koje tek treba osposobiti za borbena djelovanja.
Pristup vrlo sličan Madridu ima i Oslo. Novinska agencija AFP je 30. siječnja objavila da norveško ministarstvo obrane namjerava već krajem ožujka isporučiti prve Leoparde 2 Ukrajini. No isporuka će biti simbolična jer norveška vojska ima samo 36 tih tenkova. Norveški Leopardi će najvjerojatnije biti poslani u Poljsku kako bi ukrajinske posade na njima prošle obuku.
Donacije Leoparda 2 Ukrajini najavili su Njemačka, Kanada, Portugal, Nizozemska i Finska. Bloomberg je 2. veljače objavio da i Švicarska razmatra slanje Leoparda 2 Ukrajini, ali ne izravno, već preko posrednika. Švicarska bi isporučila tenkove nekoj od država kao zamjenu za tenkove koje bi ta država isporučila Ukrajini.
Zasad je samo Poljska potvrdila da je spremna maksimalno skratiti obuku za Leoparde 2
Istog dana (2. veljače) poljski portal Defence24 objavio je veliki tekst da Hrvatska namjerava isporučiti Ukrajini tenkove T-84 u zamjenu za njemačke Leoparde 2. Autor teksta zaključuje kako je takav sporazum malo vjerojatan jer se Njemačka obvezala isporučiti Leoparde Ukrajini pa isporuka Hrvatskoj nije logična. Po svemu sudeći, autor je tekst napisao prije nego što je Bloomberg objavio vijest iz Švicarske.
Do sada je jedino Poljska javno potvrdila da je spremna preuzeti obuku ukrajinskih posada za Leoparde 2 i maksimalno je skratiti. Poljski ministar obrane Mariusz Błaszczak to je potvrdio na zajedničkoj medijskoj konferenciji s ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovim. Błaszczak je potvrdio spremnost Varšave da isporuči 14 Leoparda 2A4 Ukrajini.
Ako su Ukrajinci htjeli zapadnim tenkovima napraviti preokret, morat će pričekati
Još prije Washington je najavio isporuku M1 Abramsa za sam kraj ove ili početak 2024. godine. Sasvim sigurno ne slučajno za kraj godine je najavljen i početak isporuka raketnog sustava GLSDB dometa 150 km.
Ako su Ukrajinci namjeravali jednom velikom ofenzivom uz pomoć zapadnih tenkova preokrenuti tijek rata u svoju korist, morat će pričekati kraj ljeta ili sam početak jeseni. Jer zapadni će tenkovi dolaziti “na kapaljku”.
Istovremeno iz Kijeva stalno dolaze upozorenja da Rusi planiraju veliku proljetnu ofenzivu. Tako je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov upozorio da Rusija priprema novu ofenzivu koja bi mogla početi već 24. veljače, na prvu godišnjice ruske invazije. Reznikov je rekao da je Moskva mobilizirala oko 500 tisuća vojnika za potencijalnu ofenzivu.
Rusi vjerojatno nastavili mobilizaciju i nakon što je Putin objavio njezin kraj
S obzirom na to da je ruska vojska već “potrošila” pola od 300 tisuća mobiliziranih pričuvnika koji su podignuti u rujnu prošle godine, pitanje je otkud im tih 500 tisuća. Reznikov tvrdi da je broj mobiliziranih znatno veći od javno objavljenih 300 tisuća.
Po svemu sudeći, rusko ministarstvo obrane je nastavilo mobilizaciju i nakon što je Putin 14. listopada prošle godine objavio njen kraj. Doduše, Putin nikad nije potpisao službeni ukaz za njeno okončanje, tako da se ona mogla nastaviti. Dio proukrajinskih medija, pozivajući se na rusku opoziciju, tvrdio je da je rusko ministarstvo obrane nastavilo s mobilizacijom, ali tako da je ona bila neprimjetna.
Iskoristivši sve mogućnosti kompjuterske obrade podataka, napravili su liste za mobilizaciju stotina tisuća pričuvnika, ali tako da taj postupak ne privuče pažnju javnosti. Takav bi postupak mogli nazvati “kapilarnim”, tj. pozivanje po jedne osobe iz svakog naselja, pazeći da mobilizirani ne budu iz iste obitelji ili iz iste tvrtke.
U državi gdje više ne postoje neovisni mediji, gdje su društvene mreže strogo kontrolirane, takav postupak ostao je neprimijećen. Na aplikaciji Telegram zadnjih mjeseci mogle su se vidjeti snimke Rusa koji su spaljivali pozive za mobilizaciju, no tih je snimaka bilo relativno malo i vrlo su brzo micane.
Pitanje je koliko Kijev zaista očekuje rusku ofenzivu, a koliko je to marketinški potez
S druge strane, ministar Reznikov u svakom istupu u medijima tvrdnje o velikoj ruskoj ofenzivi koristi da bi pozvao Zapad da ubrza isporuke oružja Ukrajini pa ostaje pitanje koliko Kijev zaista očekuje veliku rusku ofenzivu, a koliko je to tek marketinški potez.
Veliko je pitanje ima li ruska vojska uopće snage izvesti veliku ofenzivu – recimo pokušati zauzeti cijeli Donjeck. General Gerasimov, koji je objedinio funkciju načelnika Glavnog stožera i zapovjednika svih ruskih snaga u Ukrajini, zna da takva ofenziva ne bi okončala rat, samo bi donijela tisuće ubijenih i teško ranjenih Rusa.
U ruskoj ofenzivi najviše bi stradale najbolje snage
Najviše bi nastradale najbolje profesionalne snage jer bi one morale biti nositelj ofenzive, pa bi nakon toga ovisnost ruske vojske o mobiliziranim pričuvnicima bila još veća. I to taman pred jačanje ukrajinske vojske kojoj dolazi novo oružje (ne samo tenkovi). Ako ruska vojska krene u ofenzivu već krajem veljače, to će isključivo biti odluka predsjednika Putina.
Gerasimov i njegovi generali ne žele takvu ofenzivu, već dovoljno vremena da se pripreme za trenutak kad će se na bojištu pojaviti novi ukrajinski tenkovi i borbena vozila pješaštva uz potporu sve jače ukrajinske artiljerije. Za borbu s njima Gerasimov treba dobro izvježbane profesionalce, ne ročnike i pričuvnike koji će na prvi pogled na Leoparde biti skloni bježanju ili predaji.
Preuzeto sa Index.hr