Nakon poplava koje su 2014. godine pogodile BiH, Anastasija Đorđa Bosančić, koja je tada imala tek 12 godina, odlučila je da mijenja svijet. Iako je ovaj događaj bio traumatičan za sve, nju je nadahnuo da prirodu cijeni još više i da se počne aktivno uključivati u zaštitu životne sredine. Od tada je posvećena rješavanju problema klimatskih promjena, izgradnji mira i održivom razvoju i danas, deset godina kasnije, iza sebe ima impresivan niz postignuća. Posljednje u tom nizu jeste njeno učešće na globalnom klimatskom samitu CoP29, gdje je kao najmlađa predstavnica Bosne i Hercegovine učestvovala rame uz rame sa svjetskim liderima.
Biografija ove 22-godišnjakinje zaista je nevjerovatna – Anastasija studira političke nauke na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci; mladi je diplomata i Mladi evropski ambasador BiH za Zapadni Balkan; predstavnica je i savjetnica za pitanja mladih u okviru institucija i agencija Ujedinjenih nacija i Evropske unije; alumnistkinja je i stipendistkinja prestižnih programa razmjene za mlade lidere u Evropi, Aziji, Africi i Sjedinjenim Američkim Državama, pri renomiranim univerzitetima i akademijama; su-osnivačica je mreže Generation Nexus, koja djeluje u okviru UNDP-a za Evropu i Centralnu Aziju i može se pohvaliti vođenjem i mentorisanjem brojnih inicijativa kako u regionu, tako i na međunarodnom nivou.
Ova briljantna mlada djevojka nije član nijedne političke stranke, jer, kako kaže, vjeruje u nezavisno djelovanje za dobrobit zajednice, a svojim primjerom pokazuje kako mladi mogu preuzeti odgovornost i biti nosioci promjena u našoj zemlji.
Njena priča sa klimatskim aktivizmom počela je 2014. godine, kada je, kako kaže, prvi put postala svjesna da nam priroda uzvraća udarac. “Kako sam odrasla u Banjaluci na obalama rijeke Vrbas, tadašnje poplave uništile su kuće i dvorišta mojih prijatelja i komšija. Zauvijek ću pamtiti scenu kako gledam most koji sam svakodnevno prelazila na putu do škole, i molim roditelje da me puste da i ja pomognem u raznim akcijama pomoći. Volonterizam je već tada bio dio mog svakodnevnog života, i sreća pa su me roditelji podržali i u ovom slučaju. Sa 12 godina svjedočila sam tim strašim posljedicama poplava i sjećam se da, dok su svi tada tražili jednokratna rješenja, ja sam razmišljala o uzrocima. Imala sam bezbroj pitanja zašto se to dešava, kako smo se mogli zaštititi, da li smo mogli prevenirati toliku štetu…” Prateći nedavnu situaciju u Jablanici i drugim poplavljenim područjima, Anastasija zaključuje da i toliko godina kasnije, nažalost, nismo izvukli pouke.
Anastasija se upravo vratila sa velike svjetske konferencije CoP29 koja je održana u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana. U kontekstu geopolitičkih sukoba, zabrinutosti za energetsku sigurnost i globalne nestabilnosti, mnogi smatraju da ovaj globalni samit predstavlja ključnu prekretnicu u zajedničkoj borbi protiv klimatskih promjena. Naša sagovornica se slaže sa ocjenom da je u pitanju “sudbonosna” konferencija. “Učestvovati na ovako značajnoj i sudbonosnoj konferenciji prije svega velika je čast, ali i odgovornost. Mi smo mala zemlja i mali region, i naš glas rijetko se čuje i uvažava kada govorimo o visokoj politici rješavanja klimatske krize. Važno je napomenuti da nas mori toliko drugih aktuelnih problema, da klimatska pitanja nisu prioritet naših vlada, a ići u korak sa svjetskim standardima je skupo i traje. Ključne teme ovogodišnjeg COP-a upravo zato i jesu klimatsko finansiranje i pravedna tranzicija na niskougljeničnu ekonomiju za zemlje u razvoju kakva je i naša.”
Inspirisana svojim bogatim iskustvom, Anastasija radi i na tome da motiviše i ohrabri druge mlade ljude da se usavršavaju i doprinose svojim zajednicama. “Sve zemlje koje sam proputovala, sve obuke koje sam prošla i prilike koje sam dobila ne znače ništa ukoliko nemaju direktan uticaj na druge mlade ljude na našim prostorima. Programi i usavršavanja na svim krajevima svijeta smatram privilegijom, i iz prve ruke znam koliko su transformativna. Zato mi je misija da mladima svojim primjerom pokažem da je moguće uspjeti sam i da bi trebalo da pristanu na sve prilike za napredak.”
Za sada joj to ide vrlo dobro, jer, kako kaže, “u Bosni i Hercegovini postoji mnoštvo mladih ljudi koji su prepametni, presposobni i puni motivacije da uspiju ,ali i da pomognu na lokalnom nivou”. “Ja rijetko vidim onu letargiju o kojoj se toliko priča, a mnogo češće elan, volontiranje, učenje i veliku posvećenost mladih na više frontova istovremeno. Generacija Zed, ali i generacije nakon nje, nose neku posebnu iskru. Borbeni smo, iskreni, osviješteni i građani svijeta. Nije nas lako obmanuti, a još teže ućutkati i nagovoriti da pristanemo na manje od onog čemu težimo. Zato vjerujem da vrijeme za naš region tek dolazi i optimistična sam po pitanju razvoja istog. Čujemo se kroz nekih desetak godina da vidimo da li sam bila u pravu i da li je boljitak zaista iza ćoška!”
Na pitanje kako vidi političku situaciju u Bosni i Hercegovini i da li se planira uključiti u rad političkih stranaka, Anastasija odgovara: “Političku situaciju u BiH vidim kao vrlo interesantan materijal za moja akademska istraživanja, analize i komentare. Ponekad smiješna, skoro uvijek uznemirujuća, ali definitivno zrela za ozbiljan preokret. Nisam članica nijedne političke stranke jer želim da moj rad i djelovanje budu nezavisni i objektivni, i jer su teme kojima se bavim na dobrobit cjelokupnog stanovništva, bez obzira na sve različitosti i ono što nas razdvaja. Postojeći sistem političkog ophođenja mi je vrlo dalek i ne njeguje vrijednosti u koje vjerujem.”
Ipak, ne isključuje u potpunosti politički angažman kada za to dođe pravi trenutak. “Od prvog dnevnika koji sam pogledala sa tri godine, moj san je da jednog dana budem u poziciji da pomognem svojoj državi. Za sada, put kojim sam krenula i moj cilj su međunarodni odnosi i diplomatija, jer želim da se naš glas čuje i poštuje u svijetu. Moja glavna želja je da radim u interesu građana naše zemlje, te bih voljela bih da ostanem posvećena obrazovanju i da vrijedno radim do trenutka kada bude bilo pravo vrijeme da se politički angažujem.”
Utisci sa globalne klimatske konferencije CoP29
Dobre vijesti su, kaže Anastasija, da je, nakon teških pregovora koji su trajali dvije sedmice, ipak postignut dogovor o prilagođavanju posljedicama klimatskih promjena. “Godišnji doprinos koji bi dogodine trebalo da plate prije svega industrijske zemlje povećan je na najmanje 300 milijardi američkih dolara. Međutim, konferenciju prate i brojni problemi i kontroverze, jer sa nje mnogi odlaze nezadovoljni – nevladine organizacije, aktivisti, članice Saveza malih ostrvskih država, afričke države i generalno one najugroženije klimatskim posljedicama. Smatraju da navedeni iznos nije dovoljan, i da nema vremena za još jedan dogovor koji nije isporučio očekivana sredstva, gube nadu da će se postići ciljevi Pariškog sporazuma iz 2015. godine. Ipak, Generalni Sekretar UN-a Antonio Gutereš čini se da je zadovoljan, ali je upozorio da se sve dogovoreno mora provesti u cijelosti i u što kraćem roku.”
Posebno je raduje učešće velikog broja mladih na ovogodišnjem samitu. “Moram priznati da lično sa ove konferencije odlazim mnogo zadovoljnija nego sa one iz 2021. godine, COP26 u Glazgovu, jer smatram da su postignuti maksimalni kompromisi u odnosu na postojeću političku konstalaciju u svijetu. Većina zemalja izdvajanje novca za klimu još uvijek smatra troškom, a ne investicijom. Ali ono što mene posebno raduje i ohrabruje jeste učešće mladih ljudi ove godine. U okviru zvaničnog azerbejdžanskog predsjedništva konferencije, postoji i institucija Klimatskog šampiona za mlade, koju je obnašala Leyla Hasanova, a zahvaljujući čijem radu je na stotine mladih ljudi bilo je prisutno u svakom segmentu događaja. Gledati dvadesetogodišnjake u pregovaračkim salama – posvećene, pripremljene, kako predstavljaju stavove i viđenja mladih svijeta, neumorno lobiraju i uvek daju 101% sebe, bilo je zaista inspirativno. Takođe, ne mogu biti ponosnija uspjehom svoje grupe globalnih mladih delegata i našim nastupom”, kaže Anastasija, izražavajući zahvalnost na pruženoj prilici. “Hvala Ujedinjenim Nacijama, UNDP Evroaziji i UNDP u BiH na tome što su nam pružili ovakvu priliku i što su vjerovali u našu ambicioznu viziju i dvije godine priprema koje su nam omogućile da zasijamo.
Ovo je samo početak, kaže Anastasija, najavljujući nastavak zalaganja za rješavanje globalne klimatske krize na dobrobit svih. “Srećna sam što su naši glasovi bili saslušani, cijenjeni i uzeti u obzir. Još jedna godina klimatske predanosti je pred nama. Sljedeći, jubilarni COP30 dešava se u Brazilu, te ostaje da vidimo da li će grad Belem konačno biti mjesto sa kog ćemo otići zadovoljni i sigurni u našu budućnost na Zemlji.”