Radislav Krstić priznao genocid u Srebrenici, traži puštanje na slobodu

Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, tražio je od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu.

Radislav Krstić, osuđen za pomaganje i podržavanje genocida tokom masakra u Srebrenici, podnio je zahtjev za prijevremeno puštanje 19. januara 2024. godine. U svom zahtjevu, Krstić se izjašnjava o dokumentima koje je primio 10. juna ove godine, uključujući memorandume zamjenika ljekara Pritvorske jedinice Ujedinjenih naroda (UNDU) i komandanta.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Potvrdio je da prihvata te dokumente bez prigovora i zahvaljuje na profesionalnom tretmanu koji je dobio u UNDU-u. Takođe, prilaže izjavu u kojoj u potpunosti prihvata odgovornost za svoje zločine, posebno genocid, i izražava kajanje.

Krstić navodi u svom pismu svoje pogoršano zdravlje, pozivajući se na medicinske i psihološke procjene, te moli predsjednicu Suda da uzme u obzir njegovo fizičko i mentalno stanje. Naglašava svoje prihvatanje krivice, uključujući osuđivanje za pomaganje i podržavanje genocida.

Uz pismo, u kojem izražava svoje kajanje, poslao je zahtjev da posjeti Potočare kako bi odao poštovanje žrtvama, što bi moglo imati značajan uticaj na proces pomirenja u bivšoj Jugoslaviji.

Puštanje na slobodu je zatražio, između ostalog, na osnovu priznanja, ali i narušenog zdravlja te odsluženih godina u zatvoru.

Iako je svjestan da odgovor na njegov zahtjev može biti i pozitivan ali i negativan, pismo je zaključio riječima: – Na kraju, ako doživim, ako jednog dana budem pušten, ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma, ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtava i zamolim za oproštaj”.

Krstić zaključuje da je spreman prihvatiti sve uslove za prijevremeno puštanje koje se može postaviti i traži da njegov zahtjev bude odobren.

Istakao je da odluka može biti pozitivna ili negativna, rekavši kako bi mogla biti negativna “zbog teškog krivičnog djela koje se ne oprašta.”

  • Međutim, kakva god odluka bude, molim da se ovo moje pismo javno objavi, da moje riječi čuje što više ljudi u zemlji iz koje sam, da možda moje riječi bar nekog podstaknu da razmisli o strašnom zločinu u kome sam učestvovao, o kazni koja je uslijedila, o dubokom, bolnom, ali zakašnjelom kajanju s kojim živim već decenijama – stoji u Krstićevom pismu.

Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen u Poljsku da odsluži ostatak kazne.

U više navrata mu je odbijen zahtjev za prijevremenom puštanju na slobodu.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije