Pitanje određivanja najniže plate za narednu godinu postalo je jedno od ključnih ekonomskih i socijalnih izazova u Republici Srpskoj. Tokom najnovijeg sastanka Ekonomsko-socijalnog savjeta nije postignut dogovor između Vlade, Saveza sindikata i Unije poslodavaca, što ukazuje na složenost situacije i suprotstavljene interese socijalnih partnera.
Naime, sindikati se zalažu za značajno povećanje minimalne plate kako bi se poboljšao životni standard radnika, dok poslodavci i pojedini ekonomisti izražavaju zabrinutost zbog ekonomskih posljedica koje bi takva mjera mogla imati na već oslabljenu privredu. Analize pokazuju pad industrijske proizvodnje i rast spoljnog deficita, što dodatno komplikuje mogućnost postizanja dogovora.
Podsjetimo, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Danijel Egić izjavio je da Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske nije postigao dogovor o najnižoj plati za narednu godinu, te će razgovori biti nastavljeni u što kraćem roku.
Egić je istakao da su socijalni partneri ostali pri ranije izrečenim stavovima, ali da su ovaj put i Savez sindikata i Unija poslodavaca iznijeli dodatnu argumentaciju i ekonomske analize tih stavova.
“Zaključak je da u što kraćem roku bude zakazana nova sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta. Rečeno je da je povećanje najniže plate sa 700 na 900 KM imalo i pozitivnih i negativnih efekata. Savez sindikata je izašao sa projekcijama u slučaju povećanja najniže plate, ali tu je i stav poslodavaca, koji navode da za to nema uslova”, rekao je Egić novinarima nakon sjednice u Banjaluci.
Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu nije poznato.
Iz analize Privredne komore Republike Srpske vidljivo je da su gotovo svi ekonomski parametri u padu.
Recimo, u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu godinu industrijska proizovdnja smanjena je za 6,7 posto, dok je broj zaposlenih u industriji smanjen za 4,7 posto.
Kada je riječ o robnoj razmjeni, prema podacima Privredne komore Republike Srpske u prvih devet mjeseci robna razmjena iznosila je 9,13 milijardi KM. Izvoz je ostvaren u vrijednosti od 3,7 miliojardi KM što je u odnosu na prvih devet mjeseci 2023. godine manje za 218,3 miliona KM.
Istovremeno uvoz je iznosio 5,44 milijardi KM i povećan je za 206.65 miliona KM.
“Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. U poređenju sa prethodnom godinom došlo je do povećana deficita za 424,95 miliona KM, odnosno deficit je veći za 32,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68 posto dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9 posto”, navodi se u analizi Privredne komore Republike Srpske.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je ranije da će teško biti postignut sporazum socijalnih partnera u vezi sa najnižom platom i da će naredne sedmice zakazati razgovore o ovoj temi, te da će, ako izostane dogovor, Vlada donijeti konačnu odluku.
Iz Saveza sindikata Srpske ranije su naglasili da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebalo da iznosi 1.050 KM, te da ima dosta prostora za njeno značajno povećanje.
Predsjednica Saveza Sindikata Ranka Mišić navela je da najniža plata treba da „prati“ bar prehranu u sindikalnoj potrošačkoj korpi koja iznosi 1.160 KM.
„Tražićemo razumijevanje za naš stav jer su argumenti na našoj strani. Podaci Poreske uprave Republike Srpske pokazuju da je najveća naplata ostvarena kod poreza za dobit u iznosu od 411,3 miliona KM. To praktično znači da su poslodavci za deset mjeseci uplatili za 28 odsto više poreza na ostvarenu dobit u odnosu na prošlu godinu“, izjavila je Mišićeva.
Ona je rekla da poslodavci ne žele da prihvate da trebaju od zarađene dobiti da se odreknu dijela i podijele radnicima u smislu povećanja najniže i ostalih plata.
„Oni nikako da nauče lekciju da je plaćen radnik čista dobit za preduzeće“, rekla je Mišićeva.
Prema podacima više od jedne trećine ljudi u Republici Srpskoj radi za iznos najniže plate, a institut najniže plate se zloupotrebljava.
“Prema zvaničnim podacima, u Republici Srpskoj 31% radnika prima najnižu platu, oko 91 000 radnika od 294 000. Broj radnika koji primaju najnižu platu bi trebao biti 5%. Dakle, na ovoj razlici se vidi, da novac negdje završi. Kada su na snazi bili opšti i granski kolektivni ugovori, najnižu platu je primalo 10% radnika”, rekla je ranije Ranka Mišić.
Iznos najniže plate od 900 KM potpuno je prevaziđen, smatra ona.
U Uniji poslodavaca Republike Srpske smatraju da u Republici Srpskoj ne postoje nikakvi uslovi, niti finansijski pokazatelji da bi trebalo povećati najnižu platu.
Saša Trivić, potpredsjednik ove unije, rekao je da je zahtjev sindikata nerealan.
“Ni ranije se nismo uspjeli dogovoriti oko ovog pitanja, tako da Vlada treba da napravi računicu koja bi pokazala kolika bi od sljedeće godine trebala da bude najniža plata u Srpskoj” rekao je on za Srpskainfo.
Kako kaže, on je, lično, za to da, ako može, minimalac bude 2.000 KM.
Najniža plata u Srpskoj u ovoj godini iznosi 900 KM.
Ekonomista Zoran Pavlović izjavio je ranije za BUKU kako povećanje minimalne plate nije rješenje za Republiku Srpsku jer mi imamo niskoprofitabilnu privrednu strukturu.
“Vrlo malo kompanija je visokoprofitno, a to je IT sektor, finansije I osiguranje. To su tri sektora koji objektivno mogu platiti I više plate. Ostali sektori su niskoprofitni, ako se poveća obaveza plaćanja minimalne plate , onda ćemo praktično te firme dovesti u situaciju da će biti prinuđene da prestanu da rade” rekao je za BUKU ranije Pavlović.
Šta se desilo sa novim sistemom plata u RS?
Trenutno niko od socijalnih partnera ne pominje dokument “Novi sistem plata u Republici Srpskoj”, koji je pripremio Savez sindikata Republike Srpske a koji je javnosti predstavljen prije 2 mjeseca u Banjaluci.
Savez sindikata je na ovom dokumentu radio dvije godine, i on je trebalo da predstavi jedan uređeni sistem u kojem će se znati za koliko radite, koliko ćete biti nagrađeni za svoj rad, jer je sada u RS jedina konstanta institut najniže plate. Kako je rekla predsjednica Saveza sindikata, dovoljno je da isplatite najnižu platu i da sve bude po zakonu.
“Dovoljno je da doktoru koji radi u privatnoj praksi isplatite najnižu platu i sve je po zakonu. Da li stvarno mislite da on radi za najnižu platu, da radnik na građevini radi za najnižu platu? Niko takve stvari ne prijavljuje. Radnik ne prijavljuje jer se boji”, kazala je ona.
Taj novi sistem vezao bi se za stručnu spremnu a predložene plate bi vairale s tim d asu predloženi koeficijenti od 1 za NK do 2.75 za VSS.
O ovom sistemu više nema ni riječi.
S obzirom na postojeću ekonomsku situaciju, postizanje dogovora o visini najniže plate u Republici Srpskoj ostaje kompleksan zadatak. Dok sindikati smatraju da je povećanje nužno za unapređenje standarda radnika, poslodavci ukazuju na ograničene ekonomske mogućnosti. Ukoliko ne dođe do konsenzusa među socijalnim partnerima, Vlada će biti prinuđena da sama donese odluku. Ova situacija ilustruje širi izazov balansiranja između socijalne zaštite radnika i očuvanja stabilnosti poslovnog okruženja, što će u budućnosti zahtijevati strateška rješenja kako bi se podržao dugoročan razvoj privrede i očuvala radna mjesta.