Na kućna vrata novinarke i urednice iz Istočnog Sarajeva Sanje Vasković 8. oktobra došli su policijski službenici. Sa sobom su ponijeli poziv da se sutradan (9. oktobra 2024.) javi u Policijsku upravu Istočna Ilidža kako bi dala izjavu u svojstvu osumnjičene za počinjenje krivičnog djela klevete.
Ona je tog dana bila na poslu, pa je prvu informaciju o tome da je Sanja Vasković osumnjičena dobila njena majka.
„Naravno da nije bilo ugodno, mama se odmah potresla i pitala o čemu se radi“, kaže Vasković za Buku.
Nakon toga su je policajci pozvali telefonom, a potom i došli na radno mjesto da joj lično uruče poziv. Sutradan je uz prisustvo advokata kojeg joj je omogućila Linija za pomoć novinarima dala izjavu u policiji.
Vjeruje da na kraju neće biti osuđena po prijavi vlasnika jedne privatne kompanije jer je u tekstu zbog kojeg je i prijavljena objavila javno dostupnu i lako provjerljivu informaciju.
“Prijava policiji za klevetu me nije zastrašila i ja ću nastaviti raditi svoj posao, ali to sigurno šalje lošu sliku i vjerujem da će obeshrabriti sve one mlade ljude koji žele da se bave ovim poslom. Kada je riječ o redakciji SPIN Info, pritisci sa kojima smo se mi suočavali su pored pomenute prijave policiji, SLAPP tužbe, izbacivanje iz prostorija, verbalni napadi i izbacivanje sa sjednice skupštine do onih perfidnih načina uskraćivanja informacija i pokušaja uticaja na ljude u našem okruženju. Poseban pritisak za lokalne medije je i to što pišemo o ljudima koje svakodnevno viđamo i što u tom smislu ne možemo biti bezbjedni”, kaže Vasković.
Evropska komisija: Nastavljeni pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara
Da je sloboda izražavanja u Bosni i Hercegovini ugrožena upozorava se i u najnovijem Izvještaju o napretku BiH koji je sačinila Evropska komisija. U Izvještaju se upozorava da nije bilo napretka u garantovanju slobode izražavanja i medija i zaštite novinara što je ključni prioritet 12. iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu BiH u EU.
„Nastavljeno je sa političkim pritiscima, zastrašivanjem i uznemiravanjem novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora. I dalje je prisutan politički uticaj na javne emitere, a njihova finansijska održivost je sve ugroženija“, navodi se u Izvještaju.
„Krivične sankcije za klevetu u entitetu Republika Srpska i dalje ozbiljno utiču na slobodu izražavanja i medija uz prateći zastrašujući efekat“, upozorava se u Izvještaju uz napomenu da bi namjera Kantona Sarajevo o sankcijama za „lažne vijesti“ u online sferi, ukoliko bude usvojena, mogla biti zloupotrebljena za ograničavanje slobode medija.
Situacija nije ništa bolja ni u zemljama regije. Mreža SafeJournalists upozorila je da je najveći broj napada, pritisaka, prijetnji, zastrašivanja novinara na Zapadnom Balkanu i dalje u istražnoj fazi. To znači da napadi na novinare i novinarke uglavnom prođu nekažnjeno.
“Do 31. oktobra 2024. godine, u bazi SafeJournalists mreže zabilježeno je 211 slučajeva. Broj slučajeva prijavljenih policiji i tužilaštvima je 89, od čega je 7 slučajeva odbačeno, a do sada su riješena svega dva”, navodi se u saopštenju SafeJournalists.
Zbog svih dešavanja vezanih za kršenje prava novinara, medija, zastrašivanja, Vasković misli da se u društvu pojavila nova normalnost.
“To je da za one koji žele da obavljaju svoj posao u skladu sa pravilima novinarske etike, kritički preispituju rad funkcionera, ukazuju na društvene anomalije, moraju biti izloženi napadima. Sve to potkrepljuju i ranija istraživanja gdje građani u velikom procentu opravdavaju napade na novinare. I mi smo svakodnevno izloženi različitim vrstima pritisaka kako bi se onemogućilo da dođemo do informacija kojim razotkrivamo koruptivne radnje naših funkcionera. Nažalost, umjesto širenja medijskih sloboda, čini mi se da BiH nazaduje u tom procesu što je pokazala i kriminalizacija klevete u RS”, kaže Vasković.
Broj napada na novinare u porastu za više od 10%
Glavna i odgovorna urednica Media.ba Anida Sokol upozorava da je broj napada, prijetnji i kršenja prava novinara u 2023. veći u odnosu na 2022. To je ozbiljan alarm o rastu broja napada na novinare.
„Tokom ove godine dodatno smo imali krivične prijave za klevetu protiv novinara u Republici Srpskoj, te uskraćivanje informacija novinarima tokom izborne kampanje ili onemogućavanje da prisustvuju određenim skupovima. Politički pritisci i online uznemiravanja su česti, a pored toga imamo i slučajeve verbalnih napada na novinare od visokih dužnosnika“, kaže Sokol za Buku.
Napominje da se godinama u izvještajima o napretku Evropske komisije ponavljaju iste preporuke: uvođenje zakona o transparentnosti medijskog vlasništva, osiguranje finansijske i političke nezavisnosti javnih servisa, te zaštita novinara i sistemsko institucionalno praćenje prijetnji i nasilja nad njima. Godinama se evidentiraju isti problemi: da je novinarstvo nesigurna profesija, s niskim platama i slabom sigurnošću, upućuje se na politički uticaj na javne emitere i finansijsku krizu BHRT-a, na političke pritiske na medije. No, vlasti na ove preporuke uopšte ne reaguju.
„Činjenica da se godinama ponavljaju iste preporuke i opisuju isti problemi govori da vlasti u BiH gotovo ništa ne rade da zaštite novinare i osiguraju da rade u sigurnom okruženju. Iako su uvedene kontakt tačke za novinare u tužilaštvima BiH, što je jedna od rijetkih pomaka u polju medijskih sloboda i zaštite novinara, ipak i dalje nije vidljiv značajan učinak, odnosno uticaj ovih kontakt tačaka bit će vidljiv tek u narednom periodu“, zapaža Sokol.
Dodaje da bh. vlasti moraju ozbiljno i suštinski da rade na unapređenju medijskog sektora i medijskih sloboda u BiH, na način da donesu nove zakonske i regulatorne okvire koji će pratiti standarde ljudskih prava i slobode izražavanja, a ne ugrožavati ih.
„Zemlje u regionu su usvojile nove zakone o medijima i rade na usvajanju novih, a BiH značajno zaostaje. Jedini novi zakon koji je usvojen u oblasti medijskih sloboda i slobode izražavanja je Zakon o slobodnom pristupu informacijama na nivou institucija BiH, koji je lošiji od prethodnog. Godinama se planira a ne usvaja zakon o elektronskim medijima, novi zakon o javnim servisima“, kaže Sokol.
U državi u kojoj su gorući problemi elementarna funkcionalnost institucija, korupcija, neophodne izmjene Ustava, pitanja medijskih sloboda nisu u fokusu ni vlasti ni evropskih institucija. No, i to će pitanje vremenom morati biti stavljeno u vrh prioriteta rada domaćih vlasti.
„BiH će u budućnosti morati uskladiti svoje zakone sa novim zakonskim aktima koji su usvojeni u EU, poput Akta o digitalnim uslugama i Evropskog akta o slobodi medijima, a u kojem se nalaže i transparentnost medijskog vlasništva i nezavisnost javnih servisa. BiH u narednoj godini mora da usvoji zakon o transparentnosti medijskog vlasništva i zakon o elektronskim medijima i da uključi civilno društvo i medije u njegovu finalnu izradu“, smatra Sokol.
Izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske novinarski posao može biti otežan prijavama policiji za klevetu pa se svako novinarsko pisanje može poistovijetiti sa počiniocima bilo kog drugog krivičnog djela. Posebno zabrinjava to što su novinari na udaru biznismena koji su veoma bliski sa vlastima pa se novinari često sami bore protiv vlasnika kapitala i moćnika na pozicijama odlučivanja.